{"id":54401,"date":"2000-11-02T00:00:00","date_gmt":"2000-11-02T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/9653c129-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e"},"modified":"2000-11-02T00:00:00","modified_gmt":"2000-11-02T00:00:00","slug":"9653c139-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/9653c139-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e\/","title":{"rendered":"Finatton mes Nobiembre"},"content":{"rendered":"<p>Buente mase\u00f1ala komo tiempon despedida i mes Nobiembre. Megai manma`aga\u00f1g para i deskanson niha antes de Nobiembre dia 1. Tinatitye este nu i despedidan hiniyo\u00f1g i sakan. Kalan naturat na doblada: haane yan pue\u00f1ge. Guaha ma\u00f1achaleg, guaha lokue` manata\u00f1ges. Ai, tai finagpo` na sagan lago`.<\/p>\n<p>Gi mismo tiempo humalom guine na mes i haanen Thanksgiving `nai matutuhon lokue` i haanen gupot siha. Ha fonaigue hit i pininite, dispues gumuaha tolai esperansa, nina` fagpo` `nai todo i se\u00f1gso\u00f1g magof i taotao siha sa` matto talo i Nanalibreta. Gi uttimo haane gi Desiembre, guaha tiempota runimueba talo haanita.<\/p>\n<p>Uno na sesso hu susede gi mes Nobiembre `nai megai manma`aga\u00f1g para i deskanson niha, i matai ababa\u00f1g gi katkuet lugat guine gi tano`ta. Esta fufugoyo` yangin gumugupo gi fihonho sa` `an podu\u00f1g, garentia na guaha siempre dimalas. Ti namagof na se\u00f1at lao ti si\u00f1a lokue` hu dispacha i relasion finatai ababa\u00f1g yan taotao sa` todo i tiempo magahet.<\/p>\n<p>Ti ha estotbayo` i para baiho ma-aga\u00f1g nu i Saina sa` naturat este na sinisede gi taotao. Lao gi mismo tiempo ti listoyo` umatbansa hinanaoho pot diskuido. Sumen namagof este na hinanao sa` los uttimo para un` alie` yan i Nanalibreta. Taya` para umatufo\u00f1g gi sentensiamo solu i mauleg na bidamo. Pues tutuhon muna` fan etnon i manmauleg siha na chochu` kontra i prohimumo.<\/p>\n<p>Todo klasen finatai lokue` hulie` gi linala`ho. Guaha sumen na`magof finapos\u00f1a. Guaha ha` lokue` kalan fuetsao hinanao\u00f1a piot `nai matai aksidente i prohimo. Gi katkuet finatai, mauleg ta tayuyute i prohimo ya u lagse` galaide`\u00f1a guato `nai para u pine`lo nu i Saina.<\/p>\n<p>Hu taitai un` leblo pot finatai. Kada uno gi bumirague` tatte gi tataotao\u00f1a ma\u00f1otsut sa` hafa na muna`lo tatte gi tano`. Ilegniniha na da\u00f1kulo na tra\u00f1kilida si\u00f1ienten niha `nai sige chumago` anten niha kontra i tataotao niha. Tat achaigua\u00f1a na si\u00f1ienten deskanso ya pot este na rason na guaha sinetsot niha `nai ha bira siha tatte.<\/p>\n<p>Mafatto lokue` kuestion amano `nai gaige sasalaguan. Ileg\u00f1a un` pale` giya guaho na este i tano` sasalaguan i taotao. Buente gai minagahet fino`\u00f1a sa` hombre i mas manriko na taotao ti ha soda` ginefsagan niha maseha manmamatmos gi tasen fi\u00f1kas niha. Tu\u00f1guon` lokuei i magof finatai\u00f1a sa` ma`lag mata\u00f1a gi ason\u00f1a. Ha signififika na felis hinanao\u00f1a.<\/p>\n<p>\u2022   \u2022   \u2022   \u2022   \u2022<\/p>\n<p>Pot chaleg: Ma\u00f1ake i dos amigo pugua` gi un` lanchon taotao. I papa` i Kiluus` gi simenteyo `nai uma`apatte i dos. &#8220;Uno hao, uno-yo`&#8221;. Finagchae` malago dos presineru ni manmachochochu` gi konbienton madre ya humanao guato gi papa` Kiluus.<\/p>\n<p>Gi mismo tiempo, `nai umapatte i dos sake nu i uttimo dos pugua`, ileg\u00f1a i uno, &#8220;Pago ayo i dos guihe huyo\u00f1g, ta apatte uno kada uno&#8221;. Mahu\u00f1gog nu i dos presineru fino` i dos sake. Esta pago malalago ha` i dos pot no umapatten \u00f1aihon. Pinelon niha na uma`apatte i Saina yan si satanas nu anten taotao siha. A` Saina!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Buente mase\u00f1ala komo tiempon despedida i mes Nobiembre. Megai manma`aga\u00f1g para i deskanson niha antes de Nobiembre dia 1. Tinatitye este nu i despedidan hiniyo\u00f1g i sakan. Kalan naturat na doblada: haane yan pue\u00f1ge. Guaha ma\u00f1achaleg, guaha lokue` manata\u00f1ges. Ai, tai finagpo` na sagan lago`.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-54401","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-local-news"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54401\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}