{"id":87082,"date":"2005-01-11T03:17:00","date_gmt":"2005-01-11T03:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/a204c2a2-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e"},"modified":"2005-01-11T03:17:00","modified_gmt":"2005-01-11T03:17:00","slug":"a204c2b5-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/a204c2b5-1dfb-11e4-aedf-250bc8c9958e\/","title":{"rendered":"K\u00e5o para ta fanhan\u00e5o tatte gi tinituhon-\u00f1a i Sigurid\u00e5t Hinemlo\u2019 na progr\u00e5man gubietnamento?"},"content":{"rendered":"<p>Hu hasso un hunta ni humuyong gi telibisiun unos ku\u00e5ntos s\u00e5kkan tatte gi anai i manritir\u00e5o na t\u00e5ot\u00e5o i Est\u00e5dos Unidos makekechagi kumenbinse i gubietnamenton Amerika para u mahago\u2019 o sino ma\u2019arekla i areklon progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Sosi\u00e5t Manritir\u00e5o yan i lai siha put benifisiun hinemlo\u2019.  Manmafa\u2019na\u2019an siha este na man\u00e5mko\u2019 \u201cManchunge\u2019 na Tigiri\u201d, ahe\u2019 ti ayu este i m\u00e5s manmatatnga yan kulan milit\u00e5t na inetnon ni ma\u2019\u00e5\u2019\u00e5gang \u201cAttelong na Tigiri\u201d.  Siha este i manritir\u00e5o na  man\u00e5mko\u2019 ni hagas manmacho\u2019cho\u2019.<br \/>\nGi un mumento anai mane\u2019etnon un bi\u00e5hi este na manritir\u00e5o, kahulo\u2019gi pisu un fuetsudu na FBI para u na\u2019suha un ochentai singko a\u00f1us na  pedde yan chunge\u2019 na biha.  Ti hu gof hasso kab\u00e5les este na sinisedi anai make\u2019\u00e5mot este na biha ni direcho-\u00f1a kumuentos gi libetta na manera, l\u00e5o hu hasso i fino\u2019-\u00f1a nu i FBI.  Ilek-\u00f1a, \u201cLahi-hu, mandemonstretreha ham put h\u00e5gu lokkue\u2019.\u201d  Kumeke\u2019ilek-\u00f1a na i bidan-\u00f1i\u00f1iha este na biha yan i mangga\u2019chong-\u00f1a put tinilaikan areklon i Sigurid\u00e5t Sosi\u00e5t yan lain hinemlo\u2019 siempre un diha u benifisiu este na FBI yan i famili\u00e5-\u00f1a.<br \/>\nSesso tenga ni hu hasso este na sinisedi yanggen hu tataitai put i atdet na kondision i fainansi\u00e5t i Fondon Manritir\u00e5o Notte Marianas yan i \u201cManchunge\u2019 na Tigiri\u201d gi isl\u00e5-ta siha ni mandue\u00f1on este na progr\u00e5ma ni madipepende siha gi dos bi\u00e5hi gi mes na suetdon-\u00f1iha.  Yan ayu siha lokkue\u2019 i \u201cManhoben na Tigiri\u201dni manhotnaleron gubietnamento ni ti maritir\u00e5r\u00e5o trabiha.  Todu este i dos na gurupu mapo\u2019lo i inangokkon-\u00f1iha gi gubietnamento-ta yan gi atministrasion i progr\u00e5man Fondon Manritir\u00e5o na u mamentena m\u00e5olek i repottasion i progr\u00e5ma yan i frengkas-\u00f1a.  Dispensa l\u00e5o ti hu lili\u2019e\u2019 este na intires gi memeggai-\u00f1a gi membron i lehislatur\u00e5-ta, ya buente yanggen ta konsidera sa\u2019 hafa na taiguini este si\u00f1a ha\u2019 ilek-ta na is\u00e5o i manritir\u00e5o ti i lehislatura.<\/p>\n<p> Hu taitai put i interes i gubietnamento-ta para u na\u2019guaha ayu na kl\u00e5sen progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019 ni h\u00e5gu para un ayek am\u00e5nu ya-mu, kulan i sagan boka na kl\u00e5sen areklo, l\u00e5o ti kl\u00e5ru i infotmasion i tinaitai-hu.  Pues maila\u2019 ya bai hu fo\u2019na gumoppe i paki \u00e5ntes di u p\u00e5kpak.<\/p>\n<p>Hu suponi na siempre despues guaha unos ku\u00e5ntos kompanian Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019 ni i manritir\u00e5o si\u00f1a ma\u2019ayek para u ago\u2019 i prisente na progr\u00e5ma gi halom i Ofisinan Fondon Manritir\u00e5o.  Hu tungo\u2019 ha\u2019 na esta guaha un kompania giya Honolulu, fuera  di i HPMR, matr\u00e5tos para u identifika kompania siha put este na asunto.  Kuriosu yo\u2019 k\u00e5o u fanma\u2019ina kab\u00e5les i kapasid\u00e5t fainansi\u00e5t-\u00f1iha yan i henir\u00e5t na ekspiriensian-\u00f1iha gi b\u00e5ndan Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019 este siha na kompania.<\/p>\n<p>Gof na\u2019piniti yanggen despues di ma\u2019ap\u00e5si ni manritir\u00e5o i kompania ni maganyi ni Ofisinan Manritir\u00e5o humuyong k\u00e5ra\u2019 pat chatfiet put i kompania-\u00f1a desde i finene\u2019na.  Gi este na asunto, siempre makonne\u2019 guatu gi kotte i Atministrasion Manritir\u00e5o yan i Atministrasion Gubietno put deskuid\u00e5o gi inayek-\u00f1iha na kompania.<\/p>\n<p>Meggai na t\u00e5ot\u00e5o-ta manmacho\u2019cho\u2019 yan takpapa\u2019 na suetdo antes yan meggai, o sino memeggai\u00f1a, pumopo\u2019lo, na i progr\u00e5man Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019 p\u00e5tte gi kontr\u00e5tan i emple\u2019\u00e5o-\u00f1iha yan i gubietnamento.  Makonsidera este na progr\u00e5ma kumu fotman gr\u00e5tes yan prinimeti na yanggen macho\u2019cho\u2019 h\u00e5o gi gubietnamento ya mangontribi h\u00e5o guini na progr\u00e5ma, siempre u gaige para h\u00e5gu yanggen rumitir\u00e5o h\u00e5o.  P\u00e5\u2019go masodda\u2019 na ti siguru na u gaige ha\u2019 este na progr\u00e5man-\u00f1iha sa\u2019 malago\u2019 i Atministrasion Gubietnamento para u tulaika i orihin\u00e5t na kontr\u00e5ta.<\/p>\n<p>Yanggen  chetnot daibites, takkilo\u2019 h\u00e5ga\u2019, korason, tuyan, tb, ri\u00f1on, m\u00e5ta, k\u00e5nset pat otro na kl\u00e5sen chetnot chinot-mu, kana\u2019 ha\u2019 buente ti si\u00f1a mam\u00e5han h\u00e5o Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t gi presiu ni si\u00f1a un ap\u00e5si.  K\u00e5o esta sinang\u00e5ni h\u00e5o ni gubietnamento nu este na asunto pat para u mapo\u2019lo ya i kompanian sigurid\u00e5t un sinang\u00e5ni despues?  Humallom yo\u2019 na meggai na t\u00e5ot\u00e5o-ta mantineteka nu este.  Na\u2019siguru na i chetnot-mu chetnot sinagu ha\u2019 sa\u2019 m\u00e5olek ha\u2019 h\u00e5o siempre.<br \/>\nSiak\u00e5su chetnot k\u00e5nset kosas l\u00e5hi h\u00e5o ni di\u2019\u00e5rio gi lal\u00e5hi ni id\u00e5t ritir\u00e5o yan ti kinibri ni Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t-mu, k\u00e5o para ta klasifika este kumu unu gi chetnot ni ta \u00e5\u2019\u00e5\u2019gang DPE (Dispensa Put Enn\u00e5o)?<br \/>\nUn d\u00e5ngkolo na ayudu yanggen i ofisinan Fondon Manritir\u00e5o manlaknos kada mes gaseta ni para u na\u2019tutungo\u2019 i \u201cmandue\u00f1u\u201d put i sumanhilo\u2019 na kl\u00e5sen interes.  Gi prisente kulan todos ha\u2019 i tatten potta ni manmacho\u2019cho\u2019gue.  Ta nisisita didide\u2019 na kandet somnak put i fina\u2019cho\u2019cho\u2019 siha gi halom i este na ofisina.  Yanggen ti si\u00f1a i emple\u2019\u00e5o macho\u2019gue este, tr\u00e5tos huyong gi pupbliku.<\/p>\n<p> Gi husg\u00e5-ku, antes di u ma\u2019ad\u00e5pta areklo put para u matr\u00e5tos i progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019, debi di u guaha inestudia k\u00e5o ku\u00e5nto na manritir\u00e5o siempre mam\u00e5ra pat ti u fampatisip\u00e5o gi nuebu na progr\u00e5ma put takkilo\u2019 i presiu yan put ti mankinibri i hagas na chetnot-\u00f1iha.<\/p>\n<p>Infin, dos na kuestion debi di u oppe este na inestudia put ku\u00e5nto put siento gi halom i 1,890 na manritir\u00e5o yan gi 5,225 na emple\u2019\u00e5on gubietnamento:  (1) manggai chetnot ni ti u kinibri gi nuebu na tr\u00e5tos i progr\u00e5ma yan, (2) ku\u00e5nto put siento gi todo este i dos na gurupu ti u fanmembro sa\u2019 ti malangak ma\u2019ap\u00e5si i presiu para i familian-\u00f1iha.<br \/>\nGi m\u00e5s libi\u00e5nu, u machek gi CHC ku\u00e5nto manggai chetnot ni ti mankinibri ni i nuebu na progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019.  Siempre este u ditetmina ku\u00e5nto ti manngap\u00e5s manmembro yanggen matr\u00e5tos este na progr\u00e5ma ya despues u madipende siha gi CHC sin ap\u00e5s.<br \/>\nMaila\u2019 ya bai hu predikta h\u00e5fa para u masusedi yanggen matr\u00e5tos huyong i progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Medik\u00e5t yan Hinemlo\u2019.  Fuera ha\u2019 di i f\u00e5kto na maseha hayi na kompanian sigurid\u00e5t hinemlo\u2019 ti u kubri maseha h\u00e5fa na hagas chetnot, i presu put s\u00e5kkan siempre sumenguaguan ya meggai siempre na manritir\u00e5o yan hotnaleron gubietnamento ti u fanmembro.  Manmilalak siempre este siha guatu gi CHC put minal\u00e5ngu, l\u00e5o p\u00e5\u2019go na bi\u00e5hi ti u ma\u2019apasi i CHC ya m\u00e5s siempre dum\u00e5ngkolo i dibi ni ti si\u00f1a ma\u2019ap\u00e5si.  Inafuetsa siempre i CHC mangg\u00e5g\u00e5o m\u00e5s kapit\u00e5t gi lehislatura para kinalamten-\u00f1a.  Ginen este na putfin manhan\u00e5otatte hit gi hagas tinituhon, taya\u2019 mas\u00e5tba, ya siempre i CHC manayao gi Fondon Manritir\u00e5o pat hum\u00e5nao yan i tihong  yan l\u00e5tan g\u00e5nta gi kannai para i Dip\u00e5ttamenton Interior yan put los uttimo i manmanap\u00e5p\u00e5si taks na siudad\u00e5non Est\u00e5dos Unidos ya umemisirikotdia ayudu.<\/p>\n<p> Put asunton \u00e5pas, petmiti yo\u2019 ya bai hu fa\u2019ihemplo i sinisedi-hu ya u supotta i punto-ku.  Manrisibi yo\u2019 kopbl\u00e5nte gi Fibrueru 2004 na s\u00e5kkan ginen i abug\u00e5don CHC ni ha infofotma yo\u2019 na hu didibi i CHC desde i Mayu 1998 gi $191.00 na kantida ginen i bente minutos na mapegan tubon me\u2019mi\u2019 na mana\u2019saga-hu gi hospit\u00e5t.  $955.00 put todu bali-\u00f1a este na machek-ku gi CHC.  Ha esp\u00e5nta yo\u2019 i abug\u00e5du na para u sotta este na asunto guatu gi kompanian manrikohen dibi.  Despues di i anakko\u2019 na kumunikasion, hu chagi fuma\u2019tinas i sumampapa\u2019 na punto siha:<br \/>\n(1) T\u00e5ya\u2019 ni mana\u2019s\u00e5ga yo\u2019 gi hospit\u00e5t gi halom i trenta \u00e5\u00f1os na sumag\u00e5-hu giya Saipan; yan<\/p>\n<p>Este i finene\u2019na na nutisia, ginen i regul\u00e5t na fotman k\u00e5tta ti i marihistra na kl\u00e5si,  gi halom i sais \u00e5\u00f1us desde i machek-ku ni ma\u2019abisa yo\u2019 put este na dibi.  Ti ha hongge yo\u2019 i abug\u00e5don CHC kulan mohon sen t\u00e5ya\u2019 bali-hu.  Yan m\u00e5s, ti malago\u2019 na para bai in ali\u2019e\u2019 nichuka\u2019 hu n\u00e5\u2019i gue\u2019 dos sim\u00e5na mo\u2019na na nutisia.  Hu suspecha na buente ilek-\u00f1iha na estotbo yo\u2019.<br \/>\nSin inb\u00e5tgo, umali\u2019e\u2019 yo\u2019 despues yan si Ms. Yvonne B. Sablan yan si Ms. Rosa Sorensen, ni gof manayud\u00e5nte yan manm\u00e5olek na emple\u2019\u00e5on CHC, put para bai hu chagi umeksplika na t\u00e5ya\u2019 ni mana\u2019s\u00e5ga yo\u2019 gi hospit\u00e5t yan ti dinanche i $191.00 na kopbl\u00e5nte kontodu i $764.00 na inap\u00e5sen i Fondon Manritir\u00e5o ya debi di u ma\u2019ap\u00e5si este tatte sa\u2019 inipos ki i ginagag\u00e5o na g\u00e5sto.<\/p>\n<p> Ha guaddok despues este na asunto i CHC comptroller  gi me\u2019n\u00e5-hu ya ha sodda\u2019 na mag\u00e5het na lachi i kopbl\u00e5nte sa\u2019 ti mana\u2019s\u00e5ga yo\u2019 gi hospit\u00e5t ya debi di u m\u00e5s takpapa\u2019 i gasto.  Ma\u2019ekstende yo\u2019 un sinseru na despesasion put este na linachi yan marib\u00e5ha p\u00e5pa\u2019 i dibi-hu lokkue\u2019.<\/p>\n<p>Estegue\u2019 p\u00e5go i \u201cpapatek\u201d.  Annai mamaisen yo\u2019 k\u00e5o para u nana\u2019lo tatte i lachi na inap\u00e5sen i Fondon Manritir\u00e5o, ma\u2019oppe yo\u2019 na, \u201cAhe\u2019 sa\u2019 ti maninap\u00e5p\u00e5si siha trabiha ni obligasion-\u00f1a.\u201d  Gi minagahet-\u00f1a este, ti hu hulat kumomprende h\u00e5fa na listo i CHC para u na\u2019makotte yo\u2019 put i bente put siento na obligasion-hu ki i Fondon Manritir\u00e5o ni ochenta put siento responsibilid\u00e5t-\u00f1a.<\/p>\n<p> Maseha ti debi na bai hu cho\u2019gue, hu aksepta i dispensasion na ginag\u00e5o i CHC ya hu tuge\u2019i chek gi $191.00 na kantid\u00e5 ya hu sang\u00e5ni siha na u makontribi i apas guatu gi m\u00e5s yan-\u00f1iha na progr\u00e5man karid\u00e5t.  Debi di bai hu prueba na ti \u201ctai b\u00e5li yo\u2019\u201d \u2013 na un \u201cmafongfong\u201d ha\u2019 ni ti ma\u2019agradesi na economist. (William H. Stewart, Translation by Henry I. Sablan)<\/p>\n<p>*  *   *<br \/>\nThis opinion piece was first published on the Saipan Tribune on Friday, January 7, 2005. Stewart is an economist, military cartographer, historian, and an occasional contributor to the Saipan Tribune. Sablan is formally educated in the Chamorro language, including its orthography. He is the co-author of the first Chamorro-English Dictionary and a book on Chamorro Orthography. He has written other books in Chamorro including some that are now used in public schools in the CNMI.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hu hasso un hunta ni humuyong gi telibisiun unos ku\u00e5ntos s\u00e5kkan tatte gi anai i manritir\u00e5o na t\u00e5ot\u00e5o i Est\u00e5dos Unidos makekechagi kumenbinse i gubietnamenton Amerika para u mahago\u2019 o sino ma\u2019arekla i areklon progr\u00e5man Sigurid\u00e5t Sosi\u00e5t Manritir\u00e5o yan i lai siha put benifisiun hinemlo\u2019.  Manmafa\u2019na\u2019an siha este na man\u00e5mko\u2019 \u201cManchunge\u2019 na Tigiri\u201d, ahe\u2019 ti ayu este i m\u00e5s manmatatnga yan kulan milit\u00e5t na inetnon ni ma\u2019\u00e5\u2019\u00e5gang \u201cAttelong na Tigiri\u201d.  Siha este i manritir\u00e5o na  man\u00e5mko\u2019 ni hagas manmacho\u2019cho\u2019.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-87082","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-local-news"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87082"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87082\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saipantribune.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}