Ayudo para i manmalañgo

By
|
Posted on Nov 23 1999
Share

Ha estotba hinasogho un` kinalamten familia guine gi uttimon i mapos na semana. Mandaña giya Puntan Muchot (Micro Beach) manmanbenden neñkano` para u fan manrikohe dididi` salape` para uma`ayuda un` malañgo giya Honolulu sa esta hokog iyoña i prohimo health insurance.

Gaige i malañgo na ni para u mueba tataotaoña dispues de madispacha ginen ICU. Diaramente, pinipilan nu i asaguaña sa` todo pot todo debi uma`ayuda kalan un` litiko. Era, este na chetluta aksidente gi karetaña. Mangagao mage i asaguaña ayudon familia sa` esta monhayan manotisia pot hokog ayudo ginen i prumebeniniye health insurance.

Ti hu tuñgo` kao magahet na machanda ayudo i prohimo ni programan medical referral. Un` espehos este na mampos fatsu i sisteman este na programa ya mampos bula kuentos na solu familian manma`gas manmananae` attension ke i mantai nina` siña. Kao magahet este pat mandage, siempre baiho soda` dispues.

Diberas, megai manmalañgo kumuentuse-yo` pot probleman niha giya Honolulu `nai i taotaota gi LNO mas mananae` attension i offisiat siha ni mangai per diem ke manmalañgo. Sesso de mana` fan man-nañga i los probes dispues de man-alie` yan mediko. Era, mantinane` i empleao LNO manmasugune offisiat siha ginen este para i huntan niha. Manmalefa nu i primera responsablidat niha.

Pot un` rato, pega hao fan gi sapatos un` sumen malañgo ni man-nanañga gi hiyoñg hospitat, yayas, fatigao, ñalañg yan mahu. Gi mismo tiempo mamadedese nu i chetnotña. Dios miho na diskuido gi manmalañgo pot para u fan ma-attende familian manma`gas yan offisiat siha.

Lokue`, guaha mansañgan na nuebo na mediko ginen i LNO dumetetmimina kao esta listo i malañgo para u birague` tatte Marianas. Estegue` otro fatsu na sisteman manehante `nai ni guiya i medikon karisu ti ha tuñgo` hafa ha chochogue. Hafa mohon ya matai i prohimo gi biahiña tatte Saipan? Kao listo hit umapagaye yangin guaha keha gi kotte pot diskuidon i LNO giya Honolulu?

Hu gagagao i manresponsable siha na offisiat guine na u aregla ensegidas este siha na fatsu sa` ti u fatto ennao siha na kuentos manmalañgo giya guaho pot ableterias. Ginen i korason niha `nai matto ennao siha na finiho`. Si Yuus Maase`!

Proposito pot naan` lugat siha

I primera rason na mana` guaha lehislasion gi mafanaan` chalan Saipan siha pot para u siña i kompanian telefon mamatinas matka pot uson emerensia tat komo 911.

Yangin mohon tana` fonhayan este sin inadisgusto, pues sen siña todo kinalamten emerensia ensegidas areglao. Sin hafa na ditension, gigon un` agañg i 911 umanog amano na patte Saipan `nai man-a`agañg hao. Ensegidas manmanotisia i taotao ambulance, polisia yan fire para un` ma`akude.

Mampos este na setbision sumen presiso gi haanen taotao mina` debi mohon ayo na proposito de u falofan sin ditension. Pot ihemplo: I señgsoñg iya Koblerville (As Gonno`) mampos dañkulo ya sumen makat ta tuñgo` amano `nai gaige si fulano yan fulana sin naan` chalan. Pareho ha` yan iya Kagman yan Matuis. Sesso de masusede sige lumiliko` i ambulance osino polisia pot para u kesoda` haye man-a`agañg ayudo. Todo ayo na tiempo i magasta gi liliko` sumen kritikat para un` taotao ni sumen malañgo`. Maila` ta aregla este na asunto osino megai para u fan dimalas ginen politikan karisu. Dios miho!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.