Ha mattit siha pot linala` familia
Sesso un` amigaho hu sodda` mamatman gi hilo` sumen pinite na lago`. `An hu faisen kao guaha muna` bubugue`, man-oppe dibuenamente “ahe`”.
Dispues hu gacha` gi telefon uma`adiñgan yan patgonña ni malañgo deste mafañaguña ya tutuho` lago`ña. Hu diñgo i offisina un` rato pot no u mamahlao. Entre guaho, mauleg buente na u lagnos huyoñg i hagas muna` mamakat korasonña.
En kuando, kuando hafanue`yo` un` tinige` pot ayo na klasen chetnot i ha padedese lahiña. Un` chetnot na gaige gi titanos `nai i malañgo tiyaña buruka yan mampos kadada` attensionña. Memegaiña besis `nai ti ha tuñgo` hafa masusede.
Ilegña i prohima na deste ke neni i lahiña ha diñgo pot sumen presiso na u fan gana salape` para ke siña u suppotta i prohimo yan i hagaña sotterita. Ginen machochu` gi otro siha tano`. Matto guine siñko años antes.
Gi uttimo `nai bumakasion, ha diside para u saga pot i malañgo na lahiña sa` mas gumai problema `nai hihot echo lahe idatña. Lao ha birague` mage sa` solu guiya mangagana para matension i dos patgon.
Sesso talo hu lie` kumakasao gi hilo` dibina kao para u birague` tatte tano`ña osino u konsige sakrifision pot nesessidat familiaña.
Hu lie` lokue` megai man-atuñgo`ta ginen hiyoñg ni manmachochochu` guine i sakrifisio giya siha pot para umaprebeniye familian niha. Ha gomgumyo` este na sakrifisio `nai hu atan gi hilo` kuestion: Hafa ya guaho sumusede i debi ha` baiho diñgo familiagho pot prebinsion niha?
Mantaotao lokue` este siha na mañeluta ya antao na sensian natibo i para tanae` siha mit grasias pot sakrifision niha guine sa` tinahoñg taotaota mismo para u kubre i checho` siha i komunidan bisnis.
Esta pago i amigaho sesso kumasao pot makat na dibina hafafana` pot nesessidat familiaña yan presiso na attension para i malañgo na lahiña.
Diberas na solu konsuelo i para ta tayuyute i prohima puede ha soda` dididi` ñahlalañg i teug` na asunto ni hafafana`.
****
Este na asunton hinemlo`, espesiatmente, apas setbision mediko yan hospitat, pot fabot heñgge na guaguan. Gi hilo` este, taya` esta dibatde na setbisio fuera ke ayo siha i manmananae` ayudon medicaid yan medicare. Los dimas, todo siempre u fan man-apase.
Pot este na rason na mauleg kada familia u famahan health insurance (maseha ginen dos na kompania) lao antes de un` fahan, ketuñgo` hafa siha na setbisio kinukubre. Yangin konfotme hao, pues fahan para katson familiamo. Sumen presiso na un` atetuye este na patte gi pottamonedan familiamo.
Diberas, matto gi guaguan este na attikulo gi pottamonedan familia. Ayo mina` hu sosoyu` todos na in` fan mamahan health insurance yan lokue` insurance dentista. I umatetuye este siempre mas libiano para mona gi bandan pottamonedan familia.
****
Afañielos, yangin siña dispetdisia $50 esta $100 gi poker, pues sobla de siña infahan un` planon health insurance. Muñga manañga na estake tinetpe hao didog na chinatsaga pot malañgon uno gi familia `nai para un` e`ensinahyao manespiha katso para este na nesessidat. Atetuye sa` ayo ha` para u fan libiano i man-na`sahñge dididi` gi hechuran health insurance para i familian niha.
Tana` para ayo na maña i guaha ha` hospitat yan amot para yangin siakasso na malañgo hit. Yangin pot diskuidumo, pues chamo hohosguan yangin masañgane hao lokue` na makat i un`fafana` na mattiro. Kimprende na i malañgo na taotao, kontodo sinsenña yan gigatña esta ti pareho yan i hemlo` na prohimo. Mas makat para un` mana` magoñg gi hilo` este na diskuido. Pot este na rason na hago mismo un` adahe hinemlo`mo. Taya` otro para u responsable pot hinemlo`mo mismo. Tutuhon deste pago na haane. Si Yuus Maase`!