Maputa` Tasen Republican
Makonfitma offisiat na annunsio na dumaña` si Lt. Governor Jesus R. Sablan yan Senadot Tomas Villagomez (Kiyu) gi pinetsigen gobietno yan segundo gobietno.
Siempre umaplasa si Pepero/Kiyu kontra Juan/Diego gi hechuran praimere (primary) para u madetetmina haye offisiatmente i kandidaton gobietno para i pattidan Republican.
Manflores i troñkun republican guine na biahe. Gi mismo tiempo, maputa` talo` ya kumahulo` i chubaskon katma na tasen niha pot para u malie` haye gi atmos grupo i dicho Moses ni para u falofan guennao na luño` unai.
I para u gana este na karera ayo i siña chumule` i konfiansan membron pattidan republican. Gi katkuet manera, kikidi ma-aregla tatte i para umadisgrana na plato dispues de estrakadan praimere. Magpo ha` i sigiente eskaleran estrakada ya ti u magoñg i chetnot siha gi dimalas na tropa.
Pareho i dos–Pepero` yan Babauta–appruebao gi eleksion entero Marianas. Bonito na pilea ya siempre ta tutuhon umebalua hafa finapos niha gi checho` linahyan para u adelanta linala` i publiko hinerat.
Dinage pot subridan sueddo
Yangin intension subridan sueddo para un` adelanta pottanmonedan i mas mantagpapa` sueddon niha na empleao, pues repara sa` un` dadage sin presiso i los prohimos gi este na asunto. Maila` ta ebalua un` rato.
Gi kada ta hatsa i sueddo, ha birague` i bisnis yan industria siha ya ha pasa ennao na subrida tatte gi mismo manma-intended para u fan ma-ayuda.
Pot ihemplo: Taya` bumibisnis para u faliñgo ganansia. Gigon mahatsa i sueddo, ha hatsa lokue` hulo` i presion fektos siha pot para u nanahuñge i nuebo na gasto ni fuetsao mapega gi apaga` niha.
Muna`lo tatte gi primet kahon i manmahatsa sueddon niha sa` kumahulo` gi mismo tiempo presion i fektos siha. Ni uno mangana taimano i ma-intended nu i mansabion i hegso` i Deni`.
Este na asunto, sumen presiso na maseha haye na membron lehislatura u komprende hafa dicho prinsipion ekonomia. Espesifikamiente, kao magahet na guaha ayudo gi ayo siha na empleao i para u fan ma-ayuda fuetsan pottanmonedan familian niha? Yangin achacha gigigo hulo` este na subrida yan mahatsan presion fektos, pues un` dadage i publiko ni ti kumomprende asunton ekonomia.
Lao sige tana` fan apalo`pu` problemata sa` gaige na i bachet pumipipet i otro bachet `nai i mefe`na sige umesalao “Este mage”. Ni guiya mismo ti ha lilie` para manogue`. Dios miho!
****
Dispues, i sesso ta diskute na asunto ginagagao na debi un` sodae` fondu para u siña ma-implementa. Sin fondu, guseña maditene ennao na disposision sa` taya` salape` gi kahan publiko para u kubre este na proposito.
Gi hilo` chachafleg na ekonomia, magahet na siña ta petsige este na asunto gi hilo` mas tax para i manbibisnis? Chage maseha pot un` manbisnis ya talie` kao ti `in fañichi` sa` sage`.
Yangin konfotme hao makukote mas tax para este na subrida, pues na tutuñgo` i lehislatura na mauleg este na proposito. Pago yangin otro sineda`mo, pues eyag man-atan asunto gi toa`, estudiao yan antao na manera. Na para i bisium supen tase sa` mampos na`tata yan sumen na`mamahlao giya hago mismo.
Lao gi mismo tiempo, guiya este na atetu i finañagon lache na kinemprende pot sisteman gobietnomento ni tinituhon Depattamenton Interior. Guiya este na depattamento i muna` guaha programa pot man-gonaf guihan guine gi alacha. Hafa mohon na tiha tutuhon finenina gi kone` guihan kosake u gai sustansia programaña man-gonaf guihan? Dios miho!