Hila` natibo gi modetno na Marianas

By
|
Posted on Jul 06 2000
Share

Sumen na` triste i talilie` megai na famaguon natibo ni ti tumuñgo` liñguahen niha. Un` diskuido gi mañaina `nai kulan ta sotta i uttimo eskalera gi inetnon natibo ni muna` likido i rasan Chamorro.

Hu atrebi mañgge` gi fino` Chamorro (maseha abarambabao fino` Chamorru-ho) sa` hu hoñge impottansiaña i para un` tuñgo` liñguahimo mismo antes de un` batbaruye umeyag otro liñguahe.

Diberas, esta fufugoyo` `an hu huñgog tat ekspressio komo “mamarientes” hit osino “komolelegmo”. Mampos namamahlao i apliñg siha na uson liñguahe ni finabrikan i fuma tumutuñgo` fino` Chamorro.

Hu disidi na pago na sakan uttimo i fino` Chamorro guine na patte gi gaseta. Hu nanae` animo pot mañainata gi sentron Man-Amko` yan ayo siha i prumekura ineyag liñguahen niha gi primet grado hulo` esta`i koleho.

Gi mismo sakudida, hu huhuñgog mañaina mafino` Englilise famaguon niha ni mas apliñg na fino` English tat komo “whose own is dat baby?” osino mesklao na liñguahe kulan mohon paire na gramatika tat komo, “Don’t play in the katan guma for da kareta come and chiniget hao neni, heghua ti hu tuñgo`”. Fuera ha` de mana` lalañgo i mesklan liñguahe, mapuno` lokue` appottunidat ayo na patgon `nai mafufuye ni lache na dobladan fino` English.

Na dinanche pareho ha` fino` English yan Chamorro deste tutuhon. `An duda hao, maulegña mama` i idu sa` taya` para u tiniñgo` na ni hago mismo ti un` tuñgo` liñguahimo ni un` memeskla yan apliñg na fino` English.
****

Hu lie` un` tablon gi kanton chalan Coral Ocean Point pot si Chief Matuas. Ti hu tuñgo` haye este na chief lao diberas, gigon humanao lago Tinian, seguro na dineñgdoñg nu i lahen Taga`. Siempre u rimulino i tase gi entalo` dos tano` `nai umafulo` i dos metgot ya ti bai` matman `an binalas si Chief Matuas nu i dikiki` na Taga`. Hombre `nai mana` bubu dididi` ha bogbug i troñkon niyog. Kuatdiba ya guaha para u fan estotba gi hihot gi tano`ña. Dios miho!
****

Iya Guam para u tulaika i offisiat na paluman tano` niha, era i totut. Debi lokue` Marianas de u tulaika este na paluma. Giya Luta, probido makone` i paluman totut. Gi mismo tiempo ilelegña otro tablon, “Togtug i paluman totut”. Kuestion: Haf` taimano un` togtug i paluman totut sin un` kone`? Dios miho!

Taya` respetuho nu este na paluma piot sa` paire matuno. `An gaigeyo` gi gualoho Tagpochau, gigon malofan hu tutuhune pumake estake poduñg. Guiya este na paluma i malagresido. Ni achogha` un` pogsai deste ke mapulaes, gigon un` sotta, humahnanao kulan mohon hago i tegcho`. De dios na baban paluma tafa` paluman Marianas!

Maulegña ta adopta offisatmiente i paluman chuñge`, bonito, apaka`, tatkilo` gumupo gi aire, señat peskadot guato gi tropan guihan ya pot sen tatkilo` gi aire, siña halie` todo gi un` biahe. I paluman totut, para kumantan gagu` gi halom tano`. Guiya este na paluma i primera malagresido!

Debi todo i para ta chogue u anagho ke menan guieñgta. Este buente na memegaiña na probleman Marianas sige ha` mana`fañgilulog gi halom rumulinon palabra sin sustansia. Kada mona, tatte, ga`tot gi talo`. Hafa mohon? Megaiña pustura ke sustansia! Estague` un` dañkulo na problema gi halom man-ma`gas Marianas piot ayo siha i esta manyayas gi offision niha publiko.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.