June 9, 2025

Dilubiu gi tano` politika

Mampos teug` i diniskontento gi todo atmos bandan banderan polika, piot dispues de finagpo` i praimeren (primary) i pattidan republican.

Mampos teug` i diniskontento gi todo atmos bandan banderan polika, piot dispues de finagpo` i praimeren (primary) i pattidan republican.

Duro i espanto gi empleao ni manmachochochu` pago gi gobietno. Gi mismo tiempo, todo i palabras dinaña mana` mamto` gi man-malaet siha na sentimento.

Dañkulo dinidaho kao enfin u guaha dinaña republican taimano i maseñala na kontrata antes de praimere. I mankahaga` siha na supottadot ti man-llisto manatte gi papa` un` bandera ni umabandona yan chumanda futuron niha. Mas ma-atisa i sensian minalaet` `nai sige mabatte yan machalegua` i satten kadun atuase.

Diberas ti namatman yangin gi uttimo besis guaha kuatro na pilea para kareran gobietno. Gi todo atmos banda siempre u guaha manmatompu` ya siempre talie` hafa para u taimano este na biahen eleksion.

Makat i biahen i mamamaila` na eleksion, piot sa` mientras mas mona, mas teug` i dilubiun politika gi katkuet bandera. Mas siempre megai na bandera para u fan gupo fuera de tradisionat na banderan pattida.

Kada hu birayo`, guaha gogoñguñg, kontodo professot kariso ni diaramente madibabate i mismo asunto gi hilo` nuebo na pusuelon kafe. Taya` tinilaika solu i nuebo na haane yan nuebo na masan kafe. I konbetsasion guiya ha` i hagas mansañgan siha na attikulo.

Lao taiguine masusesede gi tano` politika piot `nai mas hihot i haanen para kombate gi plaset publiko. Ti namatman i pañgpañg napu yan hinalom diskalentao na dilibiu. Kustumbre gi kada matto i oran eksision politika guine gi tano`ta.

Mauleg yan homlu` i chaleg

Ma-estudiaye hafa benefisioña i chaleg gi taotao. Masoda` na yangin siña hao chumaleg gi hilo` grasia osino siña un` kritisisan maisa hao, mas homlu` para i korasonmo.

Ayo na tropa i sesso man-muyo`, siha este na grupo i mas man-chadeg man-chetnot korason. Fanaan` guiya este na kustumbre i masasañgan nu i man-amko`, pinegso`.

Diaramente hu rikononose grasia pot para baiho` chaleg ñaihon. Mampos este na chochu` siriosu `nai todo biradaho debi bai` fan hahasso hafa na presentasion para i sigiente dia.

Pot para baiho libettiyo`, lumiliko` ñaihon-yo` gi halom Saipan para bai` lie` hafa otro nuebo. Hu lie` un` tablon resturant (restaurant) ilelegña “Hungry House”. Yangin ta translada este, ilelegña gi fino` Chamorro “Guma` Ñalañg”. Sigeyo` de chumaleg tuyan.

Sigeyo` luchan para Chalan Piao `nai estaba un` dañkulon fina` bandera ilelegña “Welcome, Grand Opening”. Gi mismo tiempo gaige gi pettan sanme`na otro mas dikiki` na tablon ilelegña “Closed”. Dios miho!

I un` tablon ni humestotbayo` gaige gi plasan batkon aire giya Guam gi hilo` resturan ni ilelegña “Fañuchuyan”. Gi kinemprendegho, este na palabra pot lugat gi tase `nai guaha cha`guan `nai mañochuchu i guihan siha. Buente propio i uson este na palabra gi sentimenton para umana` mas natibo i liñguahen Chamorro, lao ha estotbayo` sa` lugat fañuchuyan guihan i signifikasion i palabra. Gigon sigeyo` guato, mafatto gi hinasogho kao guaha peskadot para chenchulu i mañochochu osino mankinafefe gi halom i resturan. Dios miho sa` mana`fan hita yan i guihan! Lao mauleg na un` chachaleg ke un` mumyo` sin presiso!

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Copyright © All rights reserved. | Newsphere by AF themes.