Ai Maria, baba iha na biahe!
Matatachoñg si Lia` gi kanton mattiñgan, kalan chago` `nai gaige hinassoña. Era ume`etupag i prohima deste lemlim taotao. Gaige Tinian gi otro bandan sagua` entalo` dos tano`. Entalo` sague` kutdet, sige i amigaho kumanta “Secret Love”.
Hu tutuhon mañgase: “Mmmm, Lia`, kalan guato pinitemo. Mampos na` mahalañg i sunido ni un` kakanta”. Sige de chumaleg tuyan.
“Ai, Iku, kantan abarambao na kondision sa` ti hu tuñgo amano para baiho chulie` patgonho koble para eskuelan mediko. Esta i patgon ma-aksepta. Hombre para i nesessidat i pumalo ti nanahoñg”.
Matto ha gomgum sentimentogho i prohima. Esta ha mamattit-gue` gi kanton mattiñgan para sentadan i tropa gi gima` kosake siña mamo`lu dididi` para i mangagagao fondu pot para u eskuela estudion mediko. Hu fa`taya` i triste na sunido ginen i korasoña mientras tantos.
“Amañge señor ayo na offresimiento siha pot edukasion famaguonta? Dimas mohon de uma-utot i fondun scholarship, hafa na ti mana` para i manadan overtime gi offisinan gobietno siha?”
Ginacha`yo` nu ayo na sentimento. Gi fino` un` prohimo ni ume`eyag fino` English, “fenseless-yo`”. Esta hu u`upos i hilo` i lañget man-espiha eskuso para bai` hu ke diñgo i lugat. Ha patañgyo` ni sigiente:
“Sis hago `nai Iku muna` fan botayo` nu i mangaige pago gi timon. `An ti hago mohon, siña ha` buente lalibiano kareran famaguonta siha ni man-eskuekuela gi tatkilo` na eskalera pago”. `Nai ha sablasos-yo`, esta ti hu tuñgo` mamokat gi halom acho` alutuñg. Toyo malasas i temon rusketi. Dios miho!
Pinilogho na monhayan-yo` gi as Lia`. `Nai sigeyo` guato gi karetaho, estaba un` amiguho tototuñog para u picnic yan familiaña.
Ilegña i prohimo: “Iku, pago na biahe chamo` fafaisenyo` pot supottasion republican. O`sun Iku i lahiho chumochu kaddun umañg. Baiho birayo` tatte gi pattidaho Democrats sa` maseha mamoble, lao gaige gi konsiensian niha i silensio na mamoble siha”.
`Nai pagpagyo` straik (strike) two, ilegho nu guaho: “Alulaye tumulos hao para iya hamyo antes de un` straik three”. Makat ayo siha na sentimento lao gi mismo tiempo mandibeberas i los pobres. Ni hafa un` chogue, i minagahet gi unabes `nai siña un` kontesta.
• • • •
Pot Chaleg: Humanao i dos amko` (sitientai tantos años i dos) bumakasion giya Hawaii. `Nai para u fanunog, man-estaba i famaguon niha gi santatte `nai ilegña i tata (mientras ha papada` apaga` i asaguaña):
“Ai, este i mañge`ho. Umasuñgon ham na dos ya para bai`n prueba pago taimano `nai pago in`tutuhon”.
Ineppe nu i asaguaña: “Yahu lumie` hafa para un`chogue, pindeho”. Duro i famaguon man-chaka chaleg niha.
• • • •
Mafaisen un` amko` hafa bidadaña gi plasan batkon aire. Ilegña i amko` na ha nanañga inenkatgaña dos palaoan ni ha soda` gi katalon Sears Roebuck. Dios miho! Haye dumage i amko` na siña man-inkatga palaoan ginen i katalago. Fan gai asi` nu i anten miyo! Ha soda` dispues i amko` na todo-gue` mafa` si kopas. De dios!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.