­
Wednesday, May 21, 2025 12:46:28 AM

Chatsaga na karera i 1999

By
|
Posted on Jul 22 1999
Share

Kada ogaan` gi kareraho para i checho`, megai besis `nai ha chule` attension-ho matai ababañg gi chalan. Kulan señat para guaho na guaha lamegai gi taotaota para u diñgo hit na sakan. Entre este osino nachatsaga para u fan masusede siha. Hu tutuhon manayuhot para siakasso guaha fumagchae` este na dinimalas.

Esta fufugoyo` yangin matto sagon ababañg sa` seguro na señat na lamegai para u fan hanao para i deskanson niha. Pot este na rason na diaro mananayuyotyo` gi Saina ayudo puede i namañao na sago u suha gi entre hita. Entalo` este yan entero elmundo, todo i mas tatnai ta huñgo man-masusede antes maffato gi hechuran gaseta siha.

I yinaoyao gi entalo China yan Taiwan, Japon yan sanhilo` na Korea, osino China yan Filipinas debi ta pulan diaramente. I chathinasogho i u apake i uno yan otro gi entalo` este siha na nasion ya u lache `nai poduñg i nuclear osino nitrogen na bala (missile). Todo i dos siempre ha affekta hit guine sa` dañkulo ridondoña i petbos este siha na bala.

I nitrogen bomb ennao i 300 miyas ridondu finetteña `nai ha chopchup i mañglo` ya ha puno` todo taotao yan gaga` ni ha danche nu i papaña. Pot este na rason na sige ha` i Estados Unidos de America ha soyu` man-ma`gas este siha na nasion na u establese inakomprende dimas de uma-atisa uson bala siha. Estague` un` asunto ni muna` chachatsagayo` na tiempo.

I otro i mapredikta na para u fan pagpag na botkan siha gi oriyan Asia yan Pacifico. I para u halom i tase kanaha` kanifes chansaña, lao yangin ha danche hit ti u mas ke siñko pe dinañkuloña. Siempre i isla siha gi oriyata u ribaha fuetsan este na napu antes de u fatto mage Marianas.

Un` asunto na estotbu gaige layeye gi linao. Yangin dañkulo na linao para u fatoigue Japon osino mano gi papa` tase entalo` Marianas yan Japon, diberas na hafatoigue hit un` dañkulo na destrosio. Lamegai gi manatacho na fasilidat tat komo telefon yan man-loka` siha na guma osino bisnis u fan yineñgyoñg ya bula para u fan kaka` osino basnag. Ta diseseha na tu umasusede este, lao mampos metgot mensahe siha na siempre un` dia u danche hit este na ira.

Enfin, tai tiempoyo` muma`ya` gi halom este na asunto siha. Lao mauleg lokue` tafan mangagao gi tinayuyotta na una` fan safo hit i Saina pot siakasso na u fatto este siha na ira.

Pot Chaleg:

Inalulula halom un` malañgo gi kuattoña ginen umefresko gi sanhiyoñg. Umafagcha` yan tres medikon natibo. Lao i pokatña i amko` mampos dispasio kulan mohon dañkulo putiña.

Ilegña un` mediko: “Pare, diberas riñihon este problemaña”.

Man-oppe i otro: “Mmmm, estomagu chetnotña i prohimo”.

Umentalo i tetset mediko: “Nañgga, inatayo` i amko`”.

`Nai manhihot guato mafaisen i malañgo hafa na mampos dispasio mamokat ya duro ma-abirigua kao riñihon, atayo` osino estamago chetnotña.

Ilegña i bihu: “Ai, famaguonho, manlache hit todos. Hu tatkeyo`”. A` Saina!
****

Matago` un` empleao LNO giya Guam para u tagam un` kahita ginen Hawaii. Obidiente, ha chule` ginen i plasan batkon aire ya ha planta gi lamasan chumochu gi offisina. Sige man-afaisen hafa mohon gaige gi halom ayo na kahita. Guaha gi halom atotgante bumaba i kahita para u rikonose sinaguanña. Ai sa` suette si pindeho–an` utot adeñg un` malañgo giya Hawaii. A` Saina i checho` imbelekeria!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.