Serioso na asunton linahyan siha
I ekonomian i tano` dumetetmimina i kualidat linala` maseha mano gi entero elmundo. Iya Marianas ti limpio ginen este na asunto. Mampos bahu i ekonomia pago na maseha hafa na chochu` ma-anunsia, guaha 70-100 na applikante (natibo) man-e`ensinahyao pot un` bakante gi todo atmos banda–gobietno yan bisnis.
I tumatampe este na kondision (sinetnan) i programan food stamps `nai guaha dididi` alibio para i mantai checho`. Lao didog este na chinatsaga yangin para un` pesa kao este na estao `nai para un` pega i linala` natibo. Komprende na maseha guaha este na ayudo, ti dibatde sa` mafatto ennao na assistimiento ginen kalaguag prohimumo ni man-apapase kontribusion tax.
Punto: Maseha haye na offisiat publiko ni umatrebi-gue` gi checho` linahyan debi u preparao yan antao na plano para u adelanta linala` taotaoña. Muñga na para ta sige tumalon umaregla i guafe pot no u kimason i tininuta guihan. Yangin un` atrebi hao gi checho` linahyan, pues na` seguro na siña un` tuno ennao na guihan sin un` sige bumira i guafe pot no u doñgus i tininumo.
****
Baiho repite hafa hagas hu sañgan guine gi alacha pot difirensia gi entalo` bisnis yan gobietno. I primera obligasioña i komunidan bisnis i para u fama` tinas ganansia. I gobietno i manae` pudet disposision gi uson kontribusion tax ginen i bisnis yan publiko hinerat. Debi ta komprende este sa` mampos megai na disareglo (lai siha) manhuhuyoñg ni umu`utot hinagoñg bisnis mamatinas ganansia.
Este siha na disareglo manhuhuyoñg sa` ni i lehislatura mismo ti ha komprende na `nai chafleg i kinalamten ekonomia, lache i para ta traba i komunidan bisnis yan mas tax sa` uttimoña ta puno` i punudera ni mauleg mañada` ya ta chaba` hinagoñgta mismo ginen appotunidat umadelanta linala`ta. Mauleg na ti man-mediko i man-ma`gasta siha osino sen matai i malañgo gi ICU. Estague` na estao `nai gaige i ekonomian iya Marianas–kumeke matai gi halom ICU–ya sige i medikon karisu madibina kao hafa na amot mauleg.
Yangin para todos u fañaonao gi mapuno` i malañgo, pues klaro na memegaiña gi umatrebi siha sumugon i karetan Marianas ti siña masoda` i yabe ni gaige ha` gi papa` mañgo. Dios miho!
****
Hafa na asunto para u mamta` guine gi primet patte gi nuebo na siglu? Megai na taotaota para u fan malañgo. Deste daibetes, chetnon korason, TB, AIDS, kanset yan otro siha peste siempre u hinatme i tano` natibo. Pot este na rason na debi ta atetuye programan hinemlo` siha guine osino ha gacha` hit indukto `nai megai para u fan mamadese. Talilie` ha` pago na lamegai na taotaota mana` fan hahanao para hospitat Hawaii pot ti siña manma`attende chinatsagan niha gi hospitatta.
I primera asunto ni presiso yan obligao na debi uma-estudiaye gaige gi programan health insurance sa` esta ta tuñgo` ha` na todo mana` fan hanao para Hawaii ti dibatde ennao na setbisio. Diberas, sumen presiso na hita mismo ta atetuye umasegura na manhomlu` famaguonta sa` mampos guaguan i gaston hinemlo`.
Seguroyo` lokue` na kanaha` todos familia guine fumaposgue attension malañguta, piot ayo siha i manginacha` chetnot pot anagho na tiempo. Dañkulo este na chinatsaga gi familia ya pot este na rason na sumen presiso na ta atetuye hafa mamamaila` pot hinemlo` natibo. Si Yuus Maase`!
****
Mamaisen un` natibo gi peskadot Okinawa para u ribaha presion guihanña. Ineppe “chatsaga”. Lalalo` ya mapos para iya siha. Era, “chatsaga” gi fino` Okinawa kumeke ilegña “na kuanto pot libra malagomo”. Dios miho i difirensia gi liñguahe!s