Direcho kontra Diniseha

By
|
Posted on Apr 27 2000
Share

Para todo i mansañgan pot si Elian Gonzalez ni makone` ginen i gima` parientes pot para umana daña` yan si tataña, dos attikulo uma`akontra gi este na asunto: 1). Direchon i tata kumone` patgoña. 2). I dinesehan i defunta nanaña si Elian na u libre i lahiña dumañkulo giya America.

Matai i prohima `nai mapua i boti gi entalo` iya Cuba yan Florida. Si Elian masoda` uma`akalaye` gi boti, hokog fuetsaña i prohimo ginen maasen tase ya didog na somnag. Ilegho na yangin mohon libre i defunta ginen ayo na disgrasia, siempre ha guot` i lahiña ya ha pogsai dibuenamente giya America `nai libre kontra linala` komunista na sisteman gobietnamento giya Cuba.

I lai immigrasion, debi uma-enfuetsa nu offisian US Attorney General.

Pot este na rason na fuetsao, gi chagchag chatagmag, manhalom i polisian iya Florida ya makone` si Elian ginen i gima` parientes. I sigiente kuestion, kao uma-offrese i tatan i patgon appottunidat sumaga giya America dispues de mana` daña tatte yan i lahiña? Siempre talie` hafa na disposision u huyoñg ginen este na buruka siha.
****

Dispues de manhanao i taotao ginen hegso` Tagpochau, guaha `nos kuantos na taotaota mandimo gi menan i kiluus, sige manmanayuyot gi hilo` lago`. Kadu` ti hulie`, pot no baiho fan estotba gi tinayuyot niha.

`Nai sigeyo` papa`, estaba un` atuñgo`ho na mamomokat para i karetaña. Mamaisen: “Un lie` ayo siha i manatañges gi papa` i kiluus?” Hu oppe “huñgan”. Ilegña nu guaho: “Yangin un` repara i trahen niha, pues añgogho na siha este na taotaota i mas mamoble guine gi tano`ta”.

Masusede este gi mapos na sakan.

Ti simaonaoyo` na biahe. Lao kulan hulilie` finatton este siha na taotaota. Un` dia malago`yo` umadiñgane `nos pot imbelekeria lao pot para baiho komprende hafa sesso chinatsagan niha. Yangin siñayo` man-ayuda, baiho lagnos kanaiho sin ditension. Mampos hana` tristeyo` ayo na linilie`ho.
****

Ha faisenyo` i medikon reñihon para bai` ma-ultra-sound pot para u lie` kao madirite i masoda` na acho` gi riñihonho gi mapos na sakan.

Ultra-sound na makina i sesso ma-usa gi manmapotge` ni mumalague` tumuñgo hafa para patgon niha.

Mientras hu nanañga tarea-ho, malofan un` kompairegho ya umanae` ham felisitasion. Dispues mamaisen hafa bidadaho gi sagan x-ray.

Hu oppe sin ditension na ha suspepecha i mediko na mapotge`yo` ya ayo na ha otdin na para bai` ma-ultra-sound.

Duro ayo siha i fihonho make fuñot chaleg niha lao pagpag huyoñg dispues.

`Nai matto tarea-ho, humalomyo` marikonose. Dispues hu chule` i ripot para bai` presenta gi mediko.

Gi kinekeyoñg-ho, umasoda` ham talo yan i kompairegho. Mamaisen kao mauleg ha` i resuttan i ultra-sound. Hu oppe ensegidas na “diñga`!”.

Esta mañgikilulog i man-estaba guihe ni mañge` chaleg niniha.

Hu tulosyo` katan gi AC-II para bai` nae` i mediko nu i ripot. Tatatte ha` i kompairegho sa` mampos nina` chatsaga nu i fino`ho.

Siñko minutos dispues, humuyoñgyo` ginen i offisinan i mediko. Estaba talo` man-nanañga i kompairegho.

Mamaisen: “Ahe` agun pare, ti hu estatane hao, magahet na mapotge` hao?”

Ai na duron chaleg ham na dos, kontodo ayo siha i esta mañichichi` na tropan dinalag, duro chaka chaleg. Hu sañgane i kompairegho na lache na x-ray ha hala i mediko. Inyon mapotge` na hobensita. Dios miho, tatnai mauleg este i checho` imbelekeria.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.