Tutuhon linao gi tano` Republican
Esta matutuhon i checho` insutto gi entalo` tropan Pepero-Kiyu yan Babauta-Benavente. Silensio na ma`pe` plato sige pago mankalaskas ginen i halom kusina.
Makat na kontrario para u kontento i dimalas. Uttimoña, geran ma`pe` manaye este na tiru. Ti natibo para tana` fan pasifiko gi un` huego `nai humalom asunton dignon familia.
Lao, ta sede i maseñala na praimere (primary) na u sige mona. Gi pagogo ha` na momento, tatagfe`na si Pepero-Kiyu na batkada. Hafa ti hafatinas Saipan, sobla de u reskata ginen Tinian yan Luta.
Teug` na huego sa` kontra parentela `nai pot primet biahe man-machalapon gi hilo` plaset politika. Mas didog madisgranan inafamauleg dispues de matufoñg i uttimo balotu.
Para ayo i man-gaige pago na membron lehislatura ni fumagchae` didog na dibision silensio na inachachag, makat na kontrario sa` madibidi i sendalon Republican gi dos tropa, agapa` yan akague. Gi todo atmos banda, añgogho na i sendaluña siempre un` mafanue` disision ni ti un` diseseha gi uttimo suspiros.
Guaha dos mesis tetenan para estake u fatto i praimeren republican. Todo atmos bandan este na dibision sanhalom duro de manae` animo para u konbinse i ti dumisiside siha haye na bandera para umatatiye. Dañkulo na gasto, didog na dibision para u fañago, mas barañka i chalan inafamauleg dispues de todo i buruka.
Lao, solu i praimere `nai guaha i mas demokrasia na eksisio `nai dos pilea kumahulo`.
****
Duro pago eksision areglo giya Japon para siakasso na hinegse un` dañkulo na linao yan hinalom tase. Iya Japon, mauudai gi hilo` kuatro na pidason acho`.
Mapredikta na siempre u kalamten este i kuatro na acho` gi papa` tano` un` dia. Yangin dañkulo na linao, pues kanaha` garentia na megai para u fan matai osino iridao.
Gi mismo tiempo, mauleg yangin i gobietnon Marianas ha tutuhon lokue` preparasion para yangin ha danche hit i fuetsan linao ginen Japon.
Siña ha` man-libre hit, lao `nai finatoigue dañkulo na iran linao, ha aminasa seriosamiente i industrian turista guine.
Siempre megai na familia ha tutuhon limimienda tatte linala` niha taimano i masusede guine gi alacha giya Kobe`.
****
Masoda` un` peste gi estados iya New York yan New Jersey ni mafananaan` “Nile River Virus”. Pipino` este na peste. Esta guaha `nos kuantos man-pinino` nu este na chetnot.
Ginen halom sadog i bakteria lao ti klaro hafa sesso i manera `nai mannina`ye ayo siha i man-pinino` guine gi alacha. Hana` hahasso-yo` nu i dos klasen bakterian E-Coli gi sanmena na patten tasen Saipan. Este na bakteria ginen i hanom ni machuda` huyoñg gi lagunan Saipan gi tiempon uchan.
I abiso ni malalagnos ginen i Division of Environmental Quality pot umo`mag osino pumeska guine na tase siha, pot fabot debi in` attende kosake taya` u tinatme tat chetnot komo cholera. Estegue` un` chetnot na pipino` lokue`.
****
Pot chaleg: Humanao un` palaoan` ni mañahguan para un` suruano pot para u ketuñgo` hafa para patgonña. `Nai monhayan linasa, ilegña i suruano: “Esta hu tuñgo` hafa para patgonmo, `an ti lahe, pues palaoan”. Dios miho lao esta i prohima man-apase $25 pesos!