Kao para tafanai guiguine ha`?
Man-hanao hit para i hospitat pot minalañgo. Dispues de riseta, hanae` hit i mediko amot gi hilo esperansa na para una` magoñg chetnotta.
`Nai man-matto hit gi gima`, ta polu i amot gi estante ya ta malefan ñaihon. Mas umadet i pinadesisita. Ta bira hit talo tatte gi hospitat.
Ha faisen hit i mediko kao ta gimen amotta. Listo hit manman-dage na huñgan. Man-manae` hit otro klasen amot. Ti ta gimen talo i ma-otdin na amot. Mas man-malañgo hit.
Taimano hit man-homlu` yangin hita mismo tuma`lon prumeskribe amotta dispues de otdin i mediko? Yan kao para tafanai guiguine ha`? De dios!
• • • • •
Hu bisita un` malañgo gi ICU pot chetnot korason. `Nai halie`-yo`, ensegidas ilegña na para u tulaika todo sentadaña sa` malago`-gue` homlu`.
Tres semana dispues, umasoda` ham gi fina` chochu` fandañgo `nai plantao fritadan yan kaddon patas guaka. Ha atanyo`, dispues ilegña na baba ayo siha na neñkano` para guiya.
Lao gigigo sinañganña yan `nai ha pala i mismo neñkano` halom gi platuña. Ai i prohimo sa` ti mamasga. Mampos hinilat nu i paladatña. De dios, kao para tafanai guiguine ha`?
• • • • •
Gigon ta sañgan na sinago hit, ensegidas mañguentos i oriyata siha na atuñgo` na para ta chage este, ayo yan todo klasen amot.
Gi primet lugat, taya` amotña este i sago. Lao kalan mohon manma-estudia lokue` i medikon kariso `nai duro ma-rekomenda todo klasen amot.
Esta na`chaleg sa` megai na amot rinekomendan niha ke mediko. Kao para tafanai guiguine ha`?
• • • • •
Mauleg i intension gi amot natibo siha, lao na` guaha dididi` inadahe sa` ti katkuet a`amte. Un` biahe ilegña un` atuñgo`ho na mauleg un` klasen hagon troñko sa` hana` mamagoñg i chetnot tatkilo` haga` yan daibetes.
Hu faisen haye ennao na prohimo i nina` magoñg chetnotña. Ilegña si kompairen biñgano. I uttimo biahe `nai hulie` i kompaireña, ma-utot un` sanotña. Sais mesis dispues huhuñgog na “para umana` fan manuñgo` todos i parientes yan man-atuñgo`….” Dios miho, kao para tafanai guiguine ha`?
• • • • •
Este i inadahe gi chalan publiko sumen presiso kosake todo man-safu ginen aksidente. Sesso hu nae` distansia i menaho, piot `an u`uchan. Lao i manhoben tatnai ma-eskohe sinigon niniha. Man-entalo` ensegidas sin inadahe.
Huñgan, buente checho` hoben lao `nai kontodo i otro taotao para un` pega gi halom piligrosu na kondision, repara sa` lache ennao na maña. Apagat i famaguon miyo ni man-sisigon sa` diberas ti para tafanai guiguine ha`!
• • • • •
Ha faisenyo` un` hobensito chochu`. Antes baiho oppe, mamaisen kuanto gi ora siña hu apase-gue`. Hu sañgane na depende gi kualifikasionña. Taya` i prohimo kualifikasionña sa` bumasta umeskuela gi siete grado.
Hu offrese $3.05 gi ora, era i minimum wage. Ti malago` ha aksepta sa` mampos tagpapa`. Hu repite na solu `nai siña bai` sueddo-gue` guaguan taimano i man-magradua gi koleho yangin enfin guaha mauleg kualifikasionña.
Lalalo` nu guaho sa` mampos barato ineffresiho. Dispues ha faisenyo` hafa na klasen chochu` guaha. Dispues de hu sañgane, ilegña na para Tagalo ha` ayo na klasen offisio. Hu faisen hafa na offisio para natibo. Ilegña checho` offisina tat komo accountant yan sekretaria.
Hu faisen kao ha tuñgo` umusa computer osino dididi` checho bookkeeping. Ni uno gi dos ha tuñgo`. Hu esplikaye i prohimo na debi u birague` tatte umeskuela sa` ni ñgaian na tiempo `nai umasueddo guaguan mientras ke tataya` fitme kualifikasionña. Taya` para u chogue i u halom umeskuela sa` solu guiya mismo siña umadelantan maisague`.
Ti malago` umekuñgog. Ai, ya para tafanai guiguine ha` kalan mohon mangai minan laña mañainata? Dios miho!