March 18, 2026

Politikan kadu` gi ti asuntota

Esta kumikilulog estomaguho `an guaha humuyoñg offisiat publiko pot presion gasilina guine gi tano`ta. Kalan mohon siña ta ribaha sin ditension, lao dimalas sa` i presio dinidikta nu i nasion siha ni prumoduduse este na attikulo.

Esta kumikilulog estomaguho `an guaha humuyoñg offisiat publiko pot presion gasilina guine gi tano`ta. Kalan mohon siña ta ribaha sin ditension, lao dimalas sa` i presio dinidikta nu i nasion siha ni prumoduduse este na attikulo.

Ni hafa na troñku ta fedos pot para tana` oppan diniskontentota, i presion laña yan gasilina ti u matulaika ginen mensahen hilo` troñkun niyog osino gagu. Hafa na taiguine este? Dañkulo mampos i nesessidat este na attikulo ya ti nanahoñg cheguan ginen nasion laña siha.

Kontodo Estados Unidos de America para u usa i hagas hana` sahñge na laña para `an hafa na gotpe. Gaige pago na sige ma-espiha koyenturaña haf` taimano `nai para u maproduse laña ginen Alaska. Man-suette hit sa` ti popoduñg i ais guine gi tano`ta.

• • • • •

`An matto i tiempon somnag, mas menos hanom gi tipu` iya Marianas siha. Kada masusede este, man-esalao i kabayeros politika siha na para u masatba este na problema yangin siha man-halom. Ai, gi fino` Ingles, “nice try!”

Fakto na todo islas guine giya Pasifiko, man-dikiki` mampos fan-sagan hanom niha gi papa` tano, kontodo iya Marianas. Pues ni haf` ya tachogue, kada matto i tiempon maipe, siempre mas menos i hanom tupu` ni ta bobomba diaramente.

Gi primet lugat, megai esta na taotaota mafa` uson niha i kemon sanhalom `nai todo umusa, diaramente. Pues kada un` hoñu` i talañgan komun sanhalom, machuda` huyoñg i hanom esta`i paip` sewer. Fuera de ennao, guaha lokue` uson hanom para umo`mag, mamagase, yan preparasion neñkano`.

Yangin tana` fan daña todos i gima` yan kometsiante gi uson hanom diaramente, añgogho na megai ta u`usa ke hafa guaha gi tipu` siha ni ta bobomba kada dia. Pues haye na kabayero para u esalao na biahe pot hanom, maase` ya basta i dinage gi publiko. Akseptao na dikiki` sagan hanomta, pues dididi` ha` lokue` na kantidan hanom guinahata. Pot esso na kada uno debi u eksisia prinisetban este na attikulo diaramente lokue`.

• • • • •

I patgon, kalan un` troñku, siña un` dobla sensiaña ginen satton siha na fina`gue hafa mauleg pot para u eyag man-osge deste pinatgoña. Yangin ti un` fanue` hafa chachalaña asunton respeto yan hinimidde, pues añgogho na ni guiya mismo ennao na patgon ti u respetan maisague`.

Gi halom linahyan mas `nai anog haye man-makreansa mauleg nu i mañainan niha. Man-motmut respeto, man-humidde gi hilo` un` finiho`, ya esta sumen na`banidosu `nai siha mismo umekstende kanai niha para un` ma-ayuda tat komo finatinas neñkano` para linahyan.

Mampos ha gogomgum korasonta yangin ta fagchae este siha na klasen famaguon. Lao klaro na i mauleg yan antao na mañan niha mafatto ginen i dos saina gi gima`. Pago yangin otro klase sineda`mo, pues tuñguon` na ni mismo sainan niha kesibaye siha areglon halom guma`.

• • • • •

Ti offisiogho este tafa` kustumbre i chiko. Mmmm, adahe sa` hombre disipulon Jesukristo guaha mañiko lao ha benden ñaihon i Saina. Dios miho! Maulegña i man-ñgiñge` sa` ni pao masahalom Sabalo ti u matuñgo, di ba? Ai, mampos bula na chiko pago na tiempo esta na`fugo. Si Yuus Maase` yan ghilisow!

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Copyright © All rights reserved. | Newsphere by AF themes.