`Nai umafulo` i dos higante
Gi halom dos semana talo, siempre umakondukta praimeren (primary) i pattidan Republican `nai botadot para u disidi haye gi dos para u tacho komo offisiat na kandidaton i GOP para i otro sakan na eleksion gobietno.
Todo atmos banda man-animo gi este na estrakadan politika. Man-flores i señgsoñg siha tablon niha deste Saipan, Tinian yan Luta.
I na`tristeña este na estrakada i `nai umafulo` i dos higante: Todo i cha`guan gi papa` adeñg niha man-tiniges. Chatsaga ta sañgan na i man-matiges u fañgahulo` ya u ekstende kanai niha soluke ha usa i sensian minalaet kontro i otro. Piot ya kahaga` kina` hulo`ña, mas manguot` mahetog.
Estegue` disbintahaña i praimere gi halom pattida mismo. Guaha siempre u fan iridao osino manma-isague gi kareran kompitensian para i primerea puesto. Siña ha` i dos kabayero umaguot kanai, lao dudayo` kao u fañaona i tropa gi malimiendan irida siha. Teug` na batida i mamamaila`.
• • • • •
Ti hu tuñgo` kao humuhuyoñg petsonamente i Pepero-Kiyu` mangagao botu gi señgsoñg siha. Lao animo i otro batkada pumokate punta pot punta gi señgsoñg siha.
Giya Luta, dididi` bulacho i grupon Republican haye para umatatiye kao si Senator Paul Manglona osino i Mayot as Benjamin T. Manglona. Makat ta taitai i potsun politika guihe pot uma`atoñgtuñg i madibien Manglona na biahe.
Depende gi haye un` kuentuse, difirensiao opinion amano na grupo i mefe`na gi estrakadan rimulinon politikan iya Luta. Guaha fina` kuentos na sume` i galaide` mayot. Lao siempre talie` kao magahet ennao na kuentos `nai matufoñg i uttimo balotu.
Giya Tinian, mas adelantao i grupon Pepero-Kiyu`. Mas megai tumatitiye este na grupo ke Babauta-Benavente. Saipan siempre `nai gaige i geran uttimo suspiros gi todo atmos banda. Lao mas ha` oppan naanña si Kiyu` komo dos biahe esta `nai ma-elihe senadot. Trabiha ti talilie` fuetsan gachoñg Babauta as Diego Benavente sa` halom Chalan Kanoa yan Susupe `nai ha chage mangana. Si Kiyu` esta appruebao na ganadot gi halom Saipan.
• • • • •
Para i manmalalago para i lehislatura, i para in` fana` dispues siempre u dinitetmina haye in` tatitiye pago. Ti ta diseseha, lao kontodo hamyo siempre manmapatte nu i mankahaga` gi este na estrakadan politikan sanhalom.
Guiya este i mafananaan` gi Chamorro “`Un bailaye-yo`, pues u fatto lokue tiempogho bumailaye hao”. Fino` un` defunto tiuho, “One pay de odda”. Sen magahet este ya dimalas sa` i natibo ti u malefa na mas teug` i haga` ke hanom.
• • • • •
Uno ha` natristeña este i huegon politika, mampos tana` petsonat i asunto, lao huego, ahe` ti relihion. Gi mismo tiempo, asunton familia ya makat ta apagat piot ayo i mankahaga` `nai magpo` dispues i mattiron politika siha.
Ha guadog amano i siña papa` gi fondun konsiensian niha pot para u makula hafa na siha mandimalas. Ni hafa na hanom maneñgheñg siña pumula` i pininite sa` geran para i mas tatkilo` na puesto guine giya Marianas. I huego i para umana` halom i lahen niha sa` na`magof yangin tumacho komo tatan iya Marianas. Gi katkuet sakudida, uno ha` para u fan gana gi Nobiembre dia 4 gi otro mes.
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.