Nesessidat gi tasen chinatsaga
Megai besis `nai hu taitai hafa kinalamten i komunidan bisnis guine gi tano`ta pot para baiho lie` kao guaha dididi` adelanto. Lao gi kada hu hatsa i gaseta, otro sunido manhuhuyoñg ginen i pahina siha.
Mas hana` chatsaga siñientegho i didog na tumunog aktibidat bisnis siha. Piot pago na tiempo `nai kontodo industrian konstraksion (construction) mas menos kinalamtenña sa` bahu mampos i ekonomian tano`ta.
Mientras tantos, mas kumahulo` i nesessidat fondu para setbision publiko. Gi mismo tiempo, mas maribaha i rinikohen kontribusion tax sa` memegaiña na bisnis kanaha` ni para apas empleao ti ginagana.
I kuestion ni humestototbayo`: Kao esta matto papa` gi fondu i pinedoñg hinemlo` komunidan bisnis guine pat trabiha sige ha` de tumunog? Dañkulo siñientegho na kase esta i otro sakan `nai siña matto papa` gi fondu i ta padedese pago na chinatsaga siha.
Diberas, esta na` fugu yangin in` ekuñgog fino` i manbibisnis siha hafa mapadedese diaramiente. Megai na bisnis ni para apas kandet yan empleao ti mafatitinas gi haane. Fino` un` bisnisman, “Guaha na haane `nai suette ya humalom ennao i $20. Los dimas, megaiña `nai seru in` fafana` gi semana”.
Este na sentimiento mauleg u fan masañgane i membron i Senate siha ni chumochoneg apas subrida para empleao gobietno siha gi halom un` didog na chinatsaga. Gi primet besis, esta ha` guaguanña apas empleao gobietno siha ke ayo i mangaige gi praibet (private). Mano `nai man-eyag hamyo señores checho` diskalentao na sisteman justisia `nai para in` pino` i uno pot para umanala`la` i otro?
Dispues, kada rato talie` gi gaseta na taya` salape` para scholarship yan setbision hinemlo` para i man-malañgo giya Hawaii. Kalan lokue` hamyo i man-bachet `nai in`lilie` ha` na potput i dibin osino kuentan gobietno gi katkuet manera. Ya para in` sige fumatta i muron na hinasson miyo pot subrida gi hilo` un` didog na chinatsaga?
Añgogho na gigon i ekonomian i tano`ta ha danche i fondun chinatsaga gi otro sakan, megai mas para u fan mamadese pot diskuidon miyo gi ayo siha i man-sustansiao na asunto ni in` fatañgaye. I publiko siempre u famaisen, ahe` ti hafa in`chegue sa` oppan na memegaiña lache, soluke hafa ti in`chegue deste kuatro años malofan `nai pago ha tutuhon man-machom siha i bisnis guine.
Megai man-senchatsaga na tiempo ya para todo i mattiro ni hamyo umatisa sin presiso yan pot diskuido, hamyo lokue` gi uttimo besis siempre in` eppe fuetsao hafa bindan mimiyo. `Nai matto papa` gi fondun pineble yan miserapble na estao lina`la`, i publiko siempre u eksisia satton direchoña muna` dinanche i hagas in`diskuida hamyo.
Fan egaga` ya in`kemprende hafa masusesede pago ya inna` mafñot sinturon miyo sa` i publiko in` fan sinintensia `nai mumatcha halom gi sagan botasion. Nahoñg na checho` muron yan diskuido in` patte i megai na man-na`mase`. Nanañgga sa` todo chatbidan miyo `nai in` luño` i haanen i publiko, u fatto ineppe ginen siha sin hafa na ditension. Ni uno hu espapanta, lao nahoñg na sapet in` pega gi haanen i taotao siha. Si Yuus Maase`!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.