Pot chetnot HIV/AIDS
Magahet na deste nigap na haane hu tutuhon dumiskute pot chetnot AIDS/HIV layeye pot malgnos nuebo na infotmasion na tumalo tatte este na peste gi tano`ta.
I chetnot gaige primera besis na i lalahe kumakatga rason na mas i lahe diskuidao pot hinemlo`ña ke palaoan. Dispues, mas lokue` i lahe batbaro yan diskuidao gi uson `an usan hagua gi amot bineno. I palaoan mas gai inadahe metgot gi inadahen hinemlo`ña.
Todo klasen mattiro talie` guine siha gi alacha `nai pago humalom Marianas i amot bineno (shabu osino ais). Mauleg na numeron familia man-diestrosia lao hagas metgot na mañgilisyano. Kumokas i hagas fitme na pogse` ni gumuguot` ennao siha na familia sa` matutuhon i uson amot bineno.
I tata otro ha` buska bidadaña. `Nai sumaonao i nanan guma`, mas madisgrana i inetnon familia, piot `nai mañaonao i famaguon gi uson mismo bineno. Kada uno konsu chalanña, deste despitdisio gi dididi` na ginanan kada uno ni ginen mana` hahalom i pottamonedan familia. Matto gi machalapon i tropa `nai i futturon kada uno mamatmos dispues gi halom tasen disareglo.
Guine gi alacha, ha bisitayo` un` prohimo pot gitala, buente pot ha tuñgo` na hagas dadandanyo`. Hu apasa $400 pesos lao dispues hu soda` i i instrumento inyon lahiña. Hu nana`lo i gitala ya hu faisen tatte i prohimo nu i salape`ho. Dimalas dispues i prohimo ya umahnanao ti ha apaseyo` tatte. Pot sesso hana` fañienteyo`, hu dispensa pot para u deskansa gi madisponiña. Ti didog problema este na chinatsaga soluke matai dispues i prohimo pot uson ais osino shabu.
I madisgranan familia i mas sumen na`chatsaga gi uson ais/shabu. I patriatkan familia ha chule` chalanña. I nana lokue` tatatte gi diskuidon obligasionña. Uttimoña, i lahe ha tutuhon bumende kosasña siha. I asaguaña, kontodo guiya ha tutuhon bumendegue` pot para unna` nahuñge fahan ais/shabu. Ti hoñgiyon na siña un` disiente na palaoan ha atrebi yumute` ñaihon i onroña pot amot ais/shabu.
Hu lie gi halom man-atuñgo`ho hafa uttimoña `nai man-kinene` nu i fottilisan ais/shabu. Parake-gue` si datsala nu i futuron famaguonña yan unroña. Komprendiyon sa` mau`udai gi mapagahes amot bineno. Matto gi diskalentao hinassoña. De hemunos kao guaha agupa` komo chumupa ais ya sumiha yan maseha haye na bingano. I famaguon gi gima` makonsidedera hafa masusesede. I fiet na asaguaña guiya umatetende i nesessidat famaguon niha. Lastima!
Yangin un` lie` na guaha gi familia umu`usa ais osino shabu, muñga maditene i asunto ya ensegidas fan gagao ayudo para ennao na membron familia. Ha nesessita i prohimo(ma) ayudo. Muñga maripot ensegidas gi atoridat sa` ayudo ha nesessita ennao na membron familia.
Libiano para baiho` na` halom gi DEA haye este siha na taotao. Lao taya` para baiho satba yangin mapreso ennao na prohimo, piot ya padre osino madre de familia. Mas ta sa`pet i famaguon niha `nai todo i dos gaddon gi tatten pottan i preso. Pasensiaye ya un` famaisen ayudo sa` huñgan, ayudo manesessita ti kalabosu. Maila` ta fan apasensiaye guine na punto pot para ta ayuda maseha haye na chetluta i basnag guine na hoyu. Nae` nu i ayudumo. Muñga maguot` petsonamente sa` sumen chatsaga finapoposña pago. Fan ayuda! Si Yuus Maase` yan ghilisow!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.