Pot `nos kuantos attikulo
Sesso kahulo` un` kuestion pot sa` hafa na ti siña man-mañgone` hit spesialista na mediko siha.
Trabiha i papulasion Marianas tinahoñg para u justifika i guaguan na spesialistan mediko ni ta diseseha.
Pot ihemplo: Esta pago, ayo na mediko i umeksamimina finatai un` taotao suette yangin menos ke $150,000 gi sakan sueddoña. Konsidera i otro siha sueddon spesialista.
Dinancheña yangin ta gasta salape`ta gi edukasion hinemlo` taotaota. Mas este propio piot sa` este i hinemlo` na asunton, mampos petsonat ya solu kapitan tataotaota hita mismo.
Pot ihemplo: `In hasso antes i defunto Dr. Jose Torres ni sesso tafa` chaleg pot APC? Lao pot 30 tantos años na tiempo hasan ta huñgog na guaha malañgo osino matai pot machuda` haga` korasonña–stroke. Pago na tiempo, sesso talie` man-malañgo gi hospitat pot stroke.
• • • •
Guine gi alacha, makondukta un` estudio giya America pot neñgkano` para pago na haanen gupot siha. Lamegai umoppe ayo na estudio na ti nahoñg para umakano` pago na mes. `Nai analisa haye este siha na taotague, era i mas manyomug na taotao. Ala kuenta, siha este na tropa i sinparat mañochu. Haye adai para unina` fan nahoñg neñkano` `nai sekos niha kalan kiadas chiba–tai deskanso? Dios miho!
• • • •
Makone` nu i taotao Medical Referral giya Honolulu un` amko` pot para umana` paseho gi halom un` dañkulo na tenda (Daie Grocery Store).
Ti ha hasñgon i amko` bumotsa un` kinihutu. Era ha intended fumahane i asaguaña guine. Finagchae` guaha lalañgo un` biha gi halom tenda ya manmatto i polisia pot para umarikonose kondision i prohima.
Mamaisen i amko` hafa na bulan polisia gi halom tenda. Inakachaye ni un` taotao LNO na ma-espipiha ayo na taotao i bumotsa i kinihutu sa` malie ginen i cameran i tenda na ha botsa sin u apase.
Ha agañg un` taotao LNO ya hanae` nu i kinihutu sa` mampos nina` chatsaga sa` ti ha intensiona bumotsa i kinihutu. Ilegña: “Pot fabot lahiho, pega tatte gi sagaña sa` tatnai nesessidat para bai` maguot` guine pot un` churan kinihutu ya diberas bai` natagtag i asaguaho. Tatnai pago este i para kontodo hamyo para in` fan mamahlao pot kinihutu”. Ai na checho petbetsiria gi amko` yan duron chaleg dispues.
• • • •
Antes, tatnai talie` ayudante gi halom tenda siha guine. Matutuhon este na setbisio giya Guam, era i Town House. `Nai matto un` taotaota, humanao guato gi sagan sapatos.
Tumotohge i prohimo gi menan bentan tabi` `nai matto un` sumen bonita na ayudante. Finaisen kao tabi` ha espipiha para u fahan. Man-atan hulo` ya halie` un` gatbon ayudante. Ensegidas ha oppe na “huñgan”.
Inatende nu i ayudante man-ayeg hafa propio `nai mauleg adeñgña. Dispues inesgaihon guato gi kahera. `Nai humuyoñg i amiguho ginen i Town House, ha yute` i tabi` gi sagan basula pot no umasañgan ñaihon.
Ilegña dispues: “Lapekaras Ku, magahet na fafababa este bonitan palaoan, no? Esta hana` fahanyo` un` pat tabi`”. Dios miho, amigo!
• • • •
Mamaisen un` estudiante hafa na atuf susumi` achogha tiempon somnag? Yangin in` seda` i propio ineppe, pot fabot na tutuñgoyo` dispues. Si Yuus maase` yan ghilisow!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.