Pot `Nos Kuantos Attikulo
Hu diseseha lumie` manala`la` tatte tradision natibo gi Haanen Noche Buena `nai todo menan guma` natibo guaha kanastran boñelos dago yan otro siha na fina` pastre.
Lao memegaiña pago na hagas fangualuan manma-atkikila. Esta ti pareho yan antes `nai bumuchacho i natibo. Mas ha` pago paire i yeñgyoñg a`diñg gi menan television.
Fino` un` amiguho, “Yangin para ta fan gualo` tatte, haye para u ginimen i setbesa ni esta masahahalom ni maneñgheñgña?” Dios miho! Ai na man-suinette i umusune manmananom dago sa` siha umapprubecha i ganansian este na produkton gualo`.
• • • •
`Gigigo finatton tiempon maneñgheñg yan hinanao guihan para i sagan fañadaan`. Fakto na estegue` na tiempo `nai kumarera i kacho` hulo` gi kanton tasen Japon `nai fresko.
Dispues de manmamulakes, ha tutuhon kareran niha tatte gi lamaipe na tasen Pasifiko. Esta kase ennao i Febrero na mes `nai siempre i peskadot ha tutuhon man-mañgone` ennao i kuatro esta siñko libra na kacho`. Mientras tantos, maila` ta fan asuñgon gi hafa kinene` peskadot na mes.
• • • •
Pago na mes lokue` ti sen-mauleg para i man-gai chetnot korason, dinalag yan daibetes. Mampos metgot i tentasion kontra paladatta `nai man-maplanta i mas man-chaot` na neñkano` gi fina` gupot siha.
Ai, piot ya un` fagchae` man-aguaguat na tropa. Sige pago man-mañoyo`, “Hombre, maseha dididi`, lai”. Gigon mahulat hao, tutuhon uttimo ma-udaimo gi karetiyan hospitat para i ICU. Dispues man-matto i man-mañoyo` ya mafaisen hao papa`, “Kao mamauleg ha`?” Ai, deste ñgaian mauleg i kumeke matai?
• • • •
Mansuetten taotao hit sa` mangaige islata siha gi halom un` patte giya Pasifiko `nai primera paire i klima. Tatnai man-chathinasso hit pot fahan laña pot para ta asegura na nahoñg minaipeña halom gima`ta.
Mas hit ha` man-chathinasso `nai taya` lateria (setbesa), pugua, afog yan pupulu osino, gi fino` famaguon, sound. Ai na poblen konbetsasion i lamasa gi boys `an taya` fina` lateria.
Lao, megai na taotao man-sinasapet nu i kliman maneñgheñg gi tano` niha deste Japon, Uropa yan America. Piot ya potput mampos i ais (snow), kontodo sisteman kandet destrosiao. Mas didog i problema piot `nai ni uno siña humuyoñg para u famalague ausilio.
Ayo mas man-sinasapet i mamoble na taotague yan man-amko`. Maulegña mas dididi` i maipe na klima sa` siña munahgoñg hit gi fina` nuhoñg. I maneñgheñg, dios miho tat ti hahatme ya ni kuanto na sabanas lana, ti nahoñg para un protehe tataotaomo.
Hulie` mattiron pagyon ais (snow) ni tinatitiye nu i un` dilibio. Dios miho na nina` mañao `nai ha tutuhon bumatsala man-dañkulo siha na tumobet yan guma` gi halom rimulinon ais. Kontodo pinegsai ga`ga` man-kinilile`miyas pot miyas. Dañkulo na daño gi pottanmonedan familia.
• • • •
Pot uttimo: Hu nanae` kada uno un` felis na Noche Buena ni poduñg gi Lunes na haane. Ta fan adiseha ni mauleg ya u felis i karerata gi nuebo na sakan. Ta faisen i Nanalibreta ya U apatta i daño gi haanita. Bien saludo lokue` para i man-ginacha` triniste pago na haanen gupot. Felis Noche Buena para todos hamyo. Si Yuus Maase`!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.