­
Friday, May 16, 2025 2:43:06 AM

Man-ñahlalañg na asunto siha

By
|
Posted on Jan 16 2001
Share

Estabayo` gi fina` un` gupot `nai ilegña un` atuñgo`-ho na debi bai` falago para offisinan publiko. Hu sañgane i prohimo na hu agradese i konfiansa lao ti para guaho ayo na offisio.

Ilegña: “Lao, señor, hu lie` na un` komprende i asunton linahyan siha. Pot este na rason na debi un` falago kosake siña guaha mas satton na setbisio para i publiko”.

Hu oppe i prohimo na mampos chago` i hegso` i Deni`. Makat para guaho i para bai` fedos ayo na chago` distansia. Piot sa` guaha na biahe `nai hu tompu` maisa-yo`. Mas rason na maulegña yangin sumaga-yo` `mano `nai gaige-yo` pago.

Sige i amiguho de ha diskute hafa siha na rason na debi bai` falago. Pot para bai` na` kontento, hu sañgane na listoyo` malago para i sanhilo` na guma` gi dos años na tiempo.

Ha apunta huyoñg na siempre umafana`-yo` yan si Senator Ramon S. Guerrero (Kumoi`). Hu sañgane na taya` inalayo` gi entalo` mame yan si Senator Kumoi`.

Lao listo-yo` fumana` hafa i madisponiho yangin mattoyo` guato guihe na tolai i debi bai` krusa, pagyo, dilubio osino linao. Taya` ma`ñaoho ya listoyo` para bai` chahlao i sineyo` publiko. Dispues, ni uno hu estatane `nai matto guihe na eskalera i para baiho setbe i publiko. Nahoñg esta linie`ho na babarias yan mañan muron.

• • • •

Este i taotao ni inipos a`gañg ti na`mañao ya libiano unna` salakumba`. Ayo para un` adahe i fatkilo osino silensio sa` tadøng kalan finalagon hanom papa` gi halom entalo` acho`.

Sumen magahet na i fatkilo na taotao, tomtum. Ayo ha` `nai ha baba sekosña `nai un` faisen abiso pot sustansiao na asunto. Ma-eduka kabales, menhalom, pasensia ya ti megai birida gi asunto ni un` faisen sa` ha komprende hafa i madiskukute.

Mampos hana` chachatsagayo` ayo na mañan taotao siha i todo ha tuñgo` piot `nai sinañgane hao “hoñgeyo`”. Mas ti hoñgiyon este na taotao. Mampos atribisao gi asunto maseha tiha tuñgo`. I temtom mamatkilo ya solu `nai kumuentos `nai un` faisen ineppeña.

• • • •

Guaha tres klasen taotao guine gi tano`: I muna` guaguaha sinisede para benefision todos, i uma`atan hafa masusesede, yan i ti tumuñgo` hafa masusede. Atan amano na kategoria `nai gaige hao ya un` ebalua kao siña hao mamatinas petsonat na adelanto.

Sumen na`magof i primet kategoria sa` este na tropa i plumaiteteha adelanton para todos. Sin ditension, man-listo yan satton gi checho` linahyan. Tatnai man-matman gi hafa debi umacho`gue.

Ayo na tropa i uma`atan hafa masusesede, fine`nina ma-estudiaye humananao mano i kuriente antes de u fan man-galope. Pot ihemplo: Todo ha estudiaye i asunton antes de u tulos-gue` yan galaide`na gi un` sumen tadoñg na tase. Ti atotgante este na mañan taotao.

I mina` tres na batkada i sesso man-atrasao sa` ti matuñgo` hafa masusesede. `Nos pot ti ma-attende hafa malolofan gi papa` guieñg niha lao guiya este na grupo i pumega haanen niha gi ayo siha na kabayeros i siña muna` libiano haanen niha. Man-humidde gi kana` ha` todo guinaifen mañglo`. Guiya este na tropa i sesso man-mafa`baba. Muñga machule` bintaha pot mas mauleg manaimo. Baiho bibirayo` tatte gi este na asunto gi Huebes na haane. Si Yuus Maase` yan ghilisow!

Strictly personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.