Hinemlo` Natibo
Asunto: Na` chatsaga i hinemlo` natibo gi modetno na Marianas.
Opiñion: Debi ta fan satton gi homlo` na neñkano` yan eksisio.
I numeron daibetes guine gi entalo` natibo, mapredidikta na u mas megai para u fan nina`ye gi primet 25 años pago na siglu.
Lao i mas na`mañao i kumahulo` numeron natibo ni man-matai riñihion niha. Kontodo man-hoben man-nina`ye nu este na chinatsaga.
Estegue` na grupon man-malañgo i mafananaan` daialasis (dialysis). Este na estao hinemlo` initot dañkulo i fuñgsion maseha haye na prohimo. I uniko remedio i para umasede manae` otro reñihion gi un` hospitat giya America.
Fuera de siempre u fan nañga i prohimo haye para u fan nae` (yangin taya` gi familia bumuluntario man-nae`), i disision haye osino añgaian na tiempo `nai para umanae` reñihion gaige guihe lago. Ti este `nai mafatitinas ennao na disision.
Dispues, i gaston este na ninae` yan operasion guaguan dimasiao. Na`mase` i prohimo yan familiaña `nai matto tatte ya para guiya ha` namaisa para u inapagaye este na gasto. Suette yangin kualifikao gi hafa na programan federat pot ayudo.
I CHC lokue` mampos inestotba nu este na siniseden natibo na para una` fatto mage un` espesialista para u estudiaye hafa na mampos chadeg i natibo kinene` nu este na chetnot.
Lokue`, lamegai gi taotaota man-mamadedese pago pot chinatsagan chetnot korason. Guaguan lokue` este na setbision hospitat ya pot este na rason na mauleg mientras tantos ta prekura man-mamahan segudon health insurance para katso yangin ha fatoigue hit este na gotpe.
Gi pagogo ha`, hita solu kapitan i tataotaota. Suhaye i mantika, asiga yan asukat amano i siña. Fan huyoñg lokue` ya in` fan mamokat `an taftaf ogaan osino `nai fresko gi minachom atdao. Chogue pago mientras sisiña hao un` dispone futtunamo komo kapitan tataotao-mo. Si Yuus Maase`!