Lastima sa` matiteg layagta
Sesso ta huñgog i mañainata masañgan na ni uno baston San Jose. Este na fino` man-amko` siña ta polu komo ilegniniha na ni uno gumuguot` haaniña. Pot este na rason na todo presiso na ta chogue, sin ditension, debi ta petsige kumonsige para minauleg mayotmiente gi taotaota.
Lao memegaiña gi guaguan na tiempo malofan sin satton na inadahe gi konsiderasion proteksion publiko hinerat. Ta atisa i sensian na`tata na muron ya ta choneg gi un` banda i man-sustansiao siha na asunto pot mapoka` abubuta osino guaha inachachag gi halom man-paosa na kabayeros.
Gi mismo tiempo, i mas kumokontra kinalamten adelanton bisnis osino industria siha guine man-gaige giya mo`nana man-e`esalao na ta nesessita mas fondu gi kahan publiko. Ti marepara na siha mismo pumupuno` i uttimo ponudera nu i mañañada `nai siña ta umenta mas pinegsaita para uson todos. Diberas, tatnai manlie`yo` paire na tropan hipokrito `nai masañgan una kosa ya otro machogue.
Gi hilo` este, talie` klaro haye dipotsihe manmalulog mauleg na kabayeros yan chatkabayeros. Mayoria mangaige gi segundo batkada. `Nos kuantos ha` muna` siña i ginagagao na checho` kabayero. Yangin haye duda, rikonose hafa che`cho` niha i rumepresesenta hamyo. Kao guaha asunton linahyan siña ha pega papa` `nai magahet mafañago adelanto gi kualidat linala`m miyo yan familian miyo?
Guaha ha` kalagtos macheteña. I pumalo makikilili` malagtos na padarao gi un` baina ni esta lamlam sa` kada rato malasa sin manasetbe gi usuña. Diberas, debi i sigundo machete siha u fan maguasa` sa` inipos manmalagtos. Kalagtosña na tiempo i paska na hagun cha`guan ni todo sineñgge nu i fotten somnag.
Mañgge i satton na kuentas publiko?
Sakan pot sakan ta huhuñgog na mampos baba i kinalamten ekonomia. Gi mismo tiempo, ni un` proposito talilie` `nai para umaribaha i dos guma` papa` gi un` guma` lehislatura.
I tiempo ha mamanda na u guaha satton na inadahe gi uson fondun publiko. Yangin magahet na makomprende este na asunto kabales, siempre i membro mismo mumueba na uma-utot papa` i dos guma` lehislatura gi uno.
I numeron membro lokue` debi uma-utot papa` deste 27 esta 12. Lao mames yan mañge` i fuetsan politika `nai ha sede lamegai na membro man-mañaluda gi ti tihoñg niha. Kumeke ilegho, taya` satton na kinemprende na pago i oran sakrifisio, pues pega gi pachot miyo hafa sesso in` repite publikamiente pot chinatsagan tano`ta na tiempo.
Este ta lie` na inipos i 27 na membro ya mayoria ti manlalailai ha` gi haane kadu` duro man-machochu`. Memegaiña prineponen resulasion `nai i sustansia pareho yan un` katta.
I ta nesessita pago solu kualidat na proposito siha pot ekonomia, edukasion, hinemlo` yan otro manpresiso na setbision publiko. Lastima sa` deste ochu años malofan ta sede i tiempo na u diñgo i mansabion i Deni` ni esta pago sige mataka` hafa gi magahet i dicho na asunton linahyan siha.
Ginen este na diskuido, mas didog i chinatsagan kinalamten tano`ta. Lao hombre este, kulan ni uno umeskohe hafa masusesede pot ginen diskuidon i alacha siha na lehislatura. Tinetpe mas tailaye na mañan sanhilo` na guma` lehislatura (Senate) `nai gatdon gi heñion muron megai siha na proposito ni man-sustansiao. Estegue` un` asunto na mauleg in` ebalua pago na sakan botasion. Si Yuus Maase`!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.