Man-nahlalañg na attikulo siha

By
|
Posted on Aug 12 1999
Share

Mauleg ta fañachaleg piot `nai ha totpe hit didog na chinatsaga entre petsonat osino familia. Un` amot na primera para i hinemlo`ta diaramente. Ha ribabaha i tatkilo` haga` ya mas hana` ñahlalañg i mattiro siha ni ta fafana`. Maila` ta chage i sigiente siha:
****

Guaha `nai un` huñgog konbetsasion dos tañga gi telefon? Diberas, uno a`gañg mampos pot mañge` inasnen tukon atulai mientras i otro ume`esalau pot baraturan Spam gi tenda. A` Saina!
****

Umasoda` dos bachet gi halom un` supermarket. `Nai uma`upos i dos ilegña i uno: “Ai, braddah, long time no see”.
****

Duro i dos amigo umensinahyao gi entalo` guma` sa` umesalau mamatai si Tan Maria na guaha ume`eñgulo`. Acha matomba gi fihon i kemon sanhiyoñg. Mañgiñge` mutoñg. Era, estaba un` prestan taki` gi menan niha. Ilegña i uno: “Mmmm, pare, fanaan` taki` este menata”. Man-oppe i otro: “Taña` fan pare kao magahet?”. A` Saina!
****

O`sun i prohimo makase nu i chatpagoña. Humanao para California ya hana` ma`aregla mataña. Matto tatte ya ni uno gi man-atuñgo`ña rumipara sa` diberas bonito na fasun lahe uttimoña. Dispues, masoda` na guiya si pindeho ya mampos magof `nai masañge na bonito-gue` na lahe pago. Mafaisen hafa siñienteña nu i nuebo na mataña.
Ilegña: “Lapekaras, komo yayas-yo`, taya` malagoña i mataho i para u fatachoñg papa`” A` Saina!
****

Kumontrata dos kompaire para u fanunu gi kanton tase. Mañugo gi tenda para u famahan tininon niha. Sige marikonose paketen katne lao taya` matutuge` presio. Ma-agañg i dueño ya `nai tumalag hilo` i dos, malie` un` Amerikano, era i tendero.

Ti fifino` English i dos pues sige madibina haye para u famaisen. Ha tancho` papa` i paketen katne ya ilegña, “Dis one, dis karne, ah, ah, ah….” Ilegña i tendero: “Oh, you mean the price for this meat?” U ma`atan i dos ya u-masañge: “Pare, sa` mit baliña este na katne!” A` Saina!
****

Sige i kuatro na mañelo mañgati `nai mansiniente nu i bisino. `Nai he ekuñgog ñaihon i sumen napinite na suspiros niha, era taya` inakonfotma haye mas bonito lao diberas taya` difiriensia sa` man-achachamachebañg todos. Dios miho!
****

Tatnai in` repara `an manmatto hit gi ICU manmanbisita malañgo? Talie` ha` na todo klasen tilipas mañecheton gi guieñg yan pachot i prohimo. Ta atan papa` ya ta faisen “Kao mamauleg ha`?” Ai, deste ñgaian ‘nai mauleg i kumeke matai?
****

Un` malañgo gi ICU ha huñgog todo klasen kuentos ginen familia yan parientes pot haaniña. Hombre ke uno kumeke matai, sige machalegua` siha na “maulegña ta tayuyute sa` `nai si kompaire stroke, 48 oras dispues ha diñgo familiaña”. Un` semana dispues maritira i prohimo. Ilegña: “Ai, hombre ke uno kumeke mataiyo`, sige masañgan na taya` chansagho munalo tatte”. Ai lokue` i medikon karisu!
****

Guaha siha man-amko` diaramente man-e`ega` programan television tat komo “The Young and the Restless”, “As the World Turns” osino “General Hospital”. Ha hoñgañgyo` `nai hu huñgog dos biha umatgumemiento haye gai isao mafababan fulana. Mamaisen i uno: “Lao komaire, chiniko si Diana as Bill guine gi dos dias malofan?” Era estaba si male` Tinian ya ti ha ega` i programaña. Dios miho na mansinatton i manbiha!
****

Makana` tulanoche gi un` patasña i gayo sa` para umana` mumo gi sigiente pueñge. Kontodo i dueño umaposta gi kontrario ya ha latgaye amano i siña. `Nai masotta gi halom ridondo i pilea, aksidente initot agaga`ña i kontrario. Man-gana i matraidute na gayo ya esta nina` ma-edot titanosña i dueño. Ai i checho` traision. Guaha na hita mismo `nai poduñg. Dios miho!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.