Proteksion guinahan Marianas

By
|
Posted on Jul 10 2000
Share

Todo klasen mattiro tasede gi halom lagunan Saipan `nai madestrosia gi mismo tiempon sagan guihan ribentason. Ha inkluso este uson clorox yan deris, dinamita, jetski, banana boat yan otro siha aktibidat.

Lamegai na acho` kuraliñg lokue` manmatupa ginen i sagan niha. Guiya este na acho` i naturat na sagan fañochuyan todo klasen guihan. Pago ta ripapara na destrosiao i hagas lugat guihan sanhalom, un` klasen totchen natibo na hagas hihot gi kustumbren tano`.

Pareho ha` namagof osino na`pinite na okasion, mandaña sesso i taotaota manpanag guihan para i fiestan San Isidro yan otro selebrasion taotaota gi señgsoñg siha. `An guaha dimalas gi parientes, mandaña talo i lalahe ya mapeskaye i gai matai. Este na kustumbre deste antes osino antigo na tradision natibo.

Ti nahoñg ni palabran impitu `nai sige hit manlalalo` sa` hokog i hagas gaga` tase ni hagas takokone tat komo hagui gi inai Saipan.
Debi in` fañaonao muna` oppan este na sentimento gi membron lehislatura sa` soluke in` sañgane hafa hinasson miyo, mamalefan ñaihon talo i asunto `nai gi mismo tiempo sige mas i destrosion naturat na minan tano`ta ni hagas sumustene linala` natibo deste antes.

Soluke ta protehe diberas i minan tasita, ni pegi` tita soda` dispues sa` linachai nu i haluun` tano`. Piot sa` guaha trabiha umu`usa dinamita pot chadeg na modun peska. Gaige i asunton proteksion minan tano`ta gi halom dos patman kanaita.
****

Guaha `nai mofo`na i impitu ke rason. `Nai sessoyo` lotgun guine na hoyu, ensegidas i defunta nanaho ha apagatyo` na bai` seha un` rato, tufoñg uno esta i dies estake mapao ñaihonyo`.

Lao uno ti ha sañganeyo`: Sumen na eksisio este i pinasensia. Piot `nai ha sañganeyo` nu i fino` i Saina pot para baiho bira i otro fasu. Mmmm, ti `nai masakutaso hao gi halom estrakada na para un` sige bumira fasumu. Piot ya manguguot` si pindeho atmas. Ilegho na i intension pot finababa ginen i prohimumo `nai buente mas gefsaga finaposmo yangin umeyag hao man-asi`i gi otro taotao.
****

Gi un` Dameñgo, humanaoyo` manbisita gi un` tiuho. Deste chago` hulie` na magof mataña. Lamlam haiña, bonito na alifog gaige gi gapotiluña mientras hana` fañochochu i puyitos gi oriyan lancho.

Hanayane-yo` paire na kafe ni pago hana` tutunog ginen i guafen tañgantañgan. Paopao sabotña na kafe, piot sa` hana`yiye lechen carnation. Ha lagnos i rosku ginen halom kanastra pot para bai` nachineneg nu i paire na kafe.

Mientras tantos, hafaisenyo` kao magahet na guaha geran natibo giya Fiji. Hu oppe dibuenamiente. Timatman ha sañganeyo` na direchon natibo i mapetsisige, lao gi mismo tiempo debi lokue` u guaha pas yan antao na areglo para i hagas sudadanon iya Fiji.

Menhalom na bihu, kontodo pot asunton tano` Marianas klaro hinasoña na buente i primet bente (20) años `nai metgot yan gai sustansia i ma-intended nu ayo na probision. Ha apunta lokue huyoñg na memegaiña gi tano` Marianas esta manma-atkikila. Ilegña: “Kada uno dueño nu i propiadatña `nai uttimo disposision gaige giya guiya. Ti siña na para un` gueko na probision lai para u ñega i direchon dueñon tano` pot suspichosu na intension lai `nai gi mismo tiempo ha diskrimimina i otro pareho sudadano”.

Dinanche i amko` ya buente mauleg na ta diskute este gi halom hita mismo. Si Yuus Maase`!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.