“I Don`t Know Maria”

By
|
Posted on Feb 06 2001
Share

Guaha un` primuho, fitme gi todo kinalamteña, mauleg na konsuelo ha nanae`yo`, piot `nai poduñg mampos sentimentogho pot diskuido siha gi mas man-sustansiao na che`cho` linahyan.

Megai besis ni seriosu i konbetsasion mame. Teñga `an umadiñgo ham, mas ñahlalañg siñienten mame gi karera tatte para i gima`. Hu sen agradese ayo na primuho sa` diberas menhalom gi megai na asunto siha.

Lao pago na biahe sige chaka chalegña, buente pot para una` baba mas siñientegho pot ha tuñgo` na seriosu-yo` na taotao gi asunton publiko siha. Ha dagaoyo` `nos kuantos kuestion. Hu oppe fotmat. Sige talo chaka chalegña.

Dispues ha lie` na mamatkilon ñaihon-yo`, sige man-hasso umananao mano i kurenten diskalentao na tase. Chumaleg talo ya ilegña: “Primo, I don’t know Maria!” Ai, mañge` chalegña, esta ha guguot` tiyanña. Kontodo guaho hana` chachaleg ni mañge` chalelegña. Sige mona i konbetsasion mame:

“Ai primo, hafa na mampos hao un` sesiente i problema siha. Sotta ya i man-sabio gi hegso` i Deni` u inapagaye sa` siha umatrebi siha gi checho` linahyan”.

“Hombre, lao dalai este na diskuido. No siakasso siha gi chatdisision niha `nai uttimo besis i taotao gi señgsoñg pumadese diskuidon niha”.

“Huñgan, primo, makat i asunto siha ya taya` uttimo pago na eskalera i para tafan ñgaha` hulo` gi lañget ya ta fan man-gagao ausilio ginen i Nanalibreta”.

Kanaha` hu hoñge i fino`ña ya sige talo chumaleg `nai ha lie` na ti konfotme-yo`.

Ilegña: “Primo, esta un` sañgan yan un` apagat siha gi hafa debi u fan machogue ya mampos man-inestotba sa` sesso unna` fan man-hasso nu i obligasion niha. Chamo nina` chachatsaga, kontinua dumiskute ennao na asunto gi gaseta”.

Konfotme i primuho na i mas dañkulo na problema gi entalo` yan halom man-ma`gas Marianas i ni uno ume`ekuñgog hafa sesso probleman i taotao siha gi señgsoñg.

Sige talo chaka chalegña: “Primo, ennao i ni uno ume`ekuñgog i primera problema gi megai na man-ma`gasta guine”.

Hana` hasso-yo` i fino`ña i primuho ni un` empleao i National Arlington Cemetary giya Washington. Ha lie` i prohimo un` dañkulon sedan sumaga gi sanmena. Kakaghalom si President Clinton para u pega un` korona. Linie` nu i presidente ya umanae` felisitasion. Dispues ilegña…

“Señor, ala kuenta pareho checho`ta”.

“Gi hafa na manera, señor”, finaisen as Presidente Clinton.

“I taotaomo siha gi sanpapa` ti man-e`ekuñgog gi hafa un` lagnos na mandato para u fan machogue. Este lokue` i taotao-ho guine, ni uno ume`ekuñgog sa` todo man-matai. Ni hafa na konfirensia un` kondukta guine, ti un` mahuñgog”.

Ilegña i primuho: “Chogue ha` hafa i kombene sa` kada uno guaha manaiña pot para u defende yan rumeskata i linala` i publiko hinerat. Esta hagas de un` apagat siha pot sustansiao siha na asunton linahyan. Siha u fan mannae` kuenta gi uttimo besis”.

`Nai sigeyo` guato gi karetaho, ilegña: “Primo, hafa na sige hao man-espiha problemamo?” Ai chaka chalelegña `nai maudai para u tulosgue` tatte giya siha. Dios miho, primo!

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.