Tinilaika siha giya Paraiso

By
|
Posted on Feb 27 2001
Share

Antes na tiempo, tatnai man-chathinasso hit pot apas amot yan setbision mediko. Hanao para i hospitat giya As Terlaje sa` ma-attende hao dibatde. Pago, maseha ti un` mañega setbisio, lao debi un` apase i kuentamo dispues de ma-attende hao. Taya` esta dibatde, afañielos!

• • • •

Ti presiso antes air-condtion gi gima` natibo siha sa` fitme yan fresko na guma`. Pago, presiso na un` pegaye gima`mo nu este na kosas para u fresko i halom guma`. Mas kahulo` i apas kandet `nai antes ennao ha` i $3 pesos gi mes. Mas guaguan i modetno na modun linala`ta!

• • • •

Tatnai man-chathinasso hit pot insurance guma`. Pago, ti siña ta letke este na obligasion osino layo` entre bankon ifit, gagu osino piao. Gigon atrasao hao man-apase, makobla hao interes. Yangin un` kontinua ti man-apase, ha chule` i gima` yan tano` ya ha ta`lon bumende. Fino` man-amko`, maulegña madibi si Yuus ke banko. Dios miho!

• • • •

Tatnai lokue` man-chathinasso hit pot insurance kareta. Pago, obligao este na kuenta `an mañule` hao tumobet. Gigon lache i apas, inaligao hao nu i bañko para u chule` tatte i karetaña. Yangin un` aregla, guaha maudaimo; pago `an sige ha` fatsu gi apas, siempre un` famokat.

• • • •

Antes lokue`, ti presiso na `un huchom bintanamo `an pupueñge. Pago, kontodo kasiyas manog debi ha` `un kandalo osino gumupo i pinegsaimo `nai mafoñg maigo`mo. Ai na tinilaika ginen `un trañkilo esta na`susto na soñgsoñg. Mampos maliñgo i respeto gi propiadat i otro.

• • • •

Pinelogho na i rekueddon Magellan ayo ha` chiña i pahinan leblon estorian Marianas. Lao gi mapos na semana, man-huyoñg i hirideros siha ya malachai mahatme gima` taotao, kontodo karetaho.

Para bai` ripot mohon gi depattamenton polisia, lao taya` konfiansagho gi abilidat este na ahensian gobietno. I uttimo biahe `nai hu ripot masaken biskiletan i lahiho, ilegña i offisiat, “Señor, maulegña `an hago ha` uminbistiga”. Ke lao man-apapaseyo` kontribusion para `un chogue checho`mo. Pindeho!

• • • •

Lamegai na man-hoben man-lililiko` `an haane. Minot de idat, ti man-eskuekuela. Kada luchan, kattan, haya, lago. Man-na`mase` i los prohimos yangin deste pago para u fan eyag ti mañgilisyano siha na bisiu.

Hu konsidedera kao taya` mañainan niha osino buente parake siha i dos saina. Estague` tutuhon `un dikiki` na hoyu. Siempre u dañkulo ya u lotgun ennao siha na famaguon yangin ti mahafot deste pago.

Ti na`magof talilie` man-lalaoya este siha na famaguon diaramiente piot sa` ni uno muna` fonhayan potlumenos sais grado. Yangin hinegse ya inatisa este na problema `nai man-eyag este siha na famaguon chatcho`chu`, mas mamadese i komunidat `nai mañasaga. Pot fabot, prekura munae` famaguon miyo nu i ha mirese na attension.

• • • •

Hana` hahassoyo` este na chinatsaga kada biahe na hu upos i presu giya Susupe. Mampos triste yan tadoñg sinetsot niniha ayo siha na presineru i man-matatachoñg fiho gi kanton kolat. Malagoyo` man-ayuda, lao `nai esta echoñg i troñku, makat na kontrario i para `un bira pot para u tunas gi tohgeña. Pot fabot, apagat famaguon miyo pago. Si Yuus Maase`!

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.