Tropan Gineflinan
Sumugo`yo` gi hospitat para bai bisita un` amiguho ni malañgo. Dispues de ennao, sigeyo` huyoñg para bai` hanao tatte gi che`cho`.
Hu lie` bulan taotao gi Emergency Room duro man-ugoñg. Todo tumatampe matan niha mientras mananañga i mediko.
Mamaisenyo` hafa guaha, ilegña un` mediko na nina`ye sagon gineflinan. Hu atetuye haye ayo siha na los prohimos, ilegña `un infetmera na puro offisiat publiko.
Sige man-ugoñg kulan mohon finatai: “Ai, ai, ti siñayo` man-lie`. Bula mampos odda` gi halom mataho”.
`Nai sigeyo` luchan para iya hame, hu repara na nuebo ayo na klasen sago i gineflinan. Ti kontentoyo`, hu birayo` kattan talo gi hospitat para bai` famaisen mas kuestion gi man-tinatme sagon fineflinan.
Estaba gi fihon bintana `un membron i Senate na esta tutuho` lago`ña. Hu faisen hafa pinadesisiña:
“Tinampe dos atadogho nu i trosun odda` ya ti siñayo` man-lie` klaro ni tampoko me`nan guieñgho”.
Hu ta`luye fumaisen hafa na siha ha` man-nina`ye sagon gineflinan ya taya` ginen i señgsoñg siha.
“Ti hu tuñgo`, lao famaisen ha` sa` ayo solu man-tinatme i offisiat siha gi hegso` i Deni`.”
Man-otden i mediko para uma-analisa gi labatorio hafa tumutuhon ayo na sagon i Deni`. Taya` masoda bakteria soluke` bulan granon odda` gi man-nina`ye na man-malañgo.
Gi kinekeyoñg-ho, estaba i amiguho Magoo na sige de chaka chalegña gi `un banda. Ai na mañge` chaleg tuyan.
“Guiya este kayu i odda` baba. Ha huchom matamo ya a`bachet este mage. Maulegña este guato.”
Ti hu komprende hafa sustansian fino`ña si kayu. Mientras tantos, kahulo`yo` gi karetaho ya sigeyo` luchan para Koberville.
Hu komprende dispues na ayo na chetnot solu tatatme gi halom offisiat publiko ni humuchom matan niha gi dicho siha na asunto yan checho` linahyan. Mmmm, yangin gineflinan hao pues rikonose kao ti sumasaonao hao gi mefe`na na Tropan Diskuido ni tinatitiye nu i abarambao na matchan Tropan Gineflinan. Dios miho!
• • • • •
Hu faisen si kayu hafa na diffirensia “count” yan “account” Ilegña: “Ai, ti mapot este mage. Count `nai ayo i ‘one, two, three….’ Pago account guiya ayo i “a-one, a-two, a-three….Ti mapot este mage, mapotña este guato”.
• • • • •
Yahu i amiguho as kayu sa` sesso hana` chalegyo`. `Un biahe duro chumaleg `nai mamamaila` `un chetluho ginen i karetaña.
Hu faisen hafa na mañge` mampos chaka chalelegña. Ilegña: “Atan este guato, boniton alifog deñgdeñg este mage”.
Pinilogho na ti lalalalo` si kayu. Lao `un diñaña` mame, ha disfruta `un membron lehislatura sa` ti makone` i prohimo macho`chu`.
“I ayuda esta guato. Guaho todo este mage a`chule tento`, lamasa, kada dia. Bula checho` este mage ya malefa `nai ha gana este guato”. Matto gi binibonguan si kayu nu i machogueña.
“Lao, kayu, si a`Yuus no, ti a`mamaigo` este mage sa` pulan este guato ni ha faga`ga` este mage.” Ai mabidaña i prohimo dispues de todo i mattiro. Atan haye umayuda hao maseha `un popo`lu na bababa. Yangin `un dis-attende dispues, siempre `un fannae` kuenta siña ha` ti este, lao ayo guato `nai kabales leblon bookkeeping San Pedro.
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.