Liñguahen Natibo
Guaha un` sabion sabanan iya Appalachia chumanda uson liñguahen natibo komo patte gi leksion estudiante siha giya Guam gi mapos na semana.
Buente ti ha intended i prohimo chumalegua` sekosña, lao monhayan hana` kalaskas yan fumatta i tai respetuña gi uson liñguahen natibo, liñguahen tano`.
Malefa i prohimo na kontodo guiya mismo mafañago-gue` yan liñguahiña, ya soluke tai liñguahe-gue` taimano i neguru giya America, maulegña ha` mohon `an ha dispacha i asunto.
I liñguahen maseha haye na rasan taotao gi entero elmundo, solu sasyan ni umabibiba i likido na tradision natibo. Ginen ennao na sasyan `nai ma-adelalanta haanen niha deste inestablesen inakomprende, pas gi halom komunida yan otro siha benefisioso na che`cho` linahyan.
Na`mase` i prohimo sa` buente makat doblan fino` Chamorro (yangin sumasaonao patgoña gi leksion fino` Chamorro). Huñgan, magahet na tai uso i liñguahen Chamorro gi kinalamten diaro na lina`la` taotao gi operasion bisnis yan otro offisio siha. Lao, taya` lokue` binabaña i para un` saonao rumespeta i tradision i taotao `nai ti patte hao petmanente guihe na komunida.
Petsonatmente, hu na` sesetbe liñguahiho guine na pahina gi gaseta sa` estegue` uttimo yan tai achaigua na atmas ni sumede hit umabiba hafa dipotsihe sustansian natibo guine siha na islas. Estegue` na liñguahe `nai malulog`yo` nu i mañainaho deste respeto, hinimidde, minaase` gi prohimuho ni mamadedese osino poble, yan otro siha fitme yan appruebao na tradision natibo.
Megai dodoblaña i fino` Chamorro na makat un` usa gi fino` English sa` ensegidas maliñgo i sustansiaña. Achogha` ositan, gigon fumino` English hao, maliñgo sustansiaña i un` sasañgan. Pot ihemplo: Gi finagpo` gera (duranten i tiempon Navy guine) umasoda` un` talayero yan un` offsiat Navy gi kanton tase.
Kasadules i prohimo ya hagas malago` gai paki para an` humanao umebinado gi hegso` San Juan yan Kanat i Edot osino Obyan. Ha atan i offisiat Navy para u sañgane nu i intensioña lao makat sa` tiha tuñgo` fino` English.
Lao ha batbaruye ya ilegña: “Hey, Joe, you like chenye` (change) one pukpak (gun) with be` (young calf)?” Ni kuanto sañganmo nu este na palabras gi fino` English, tai sabot ya solu un` saulag taimano `nai masañgan orihinatmente gi fino` broken Chamorro English `nai gai sustansia i asunto.
Achogha` para un` apagat i sesso trabut na patgonmo. Mas siña unna` ma`agim i patgon gi fino yan pasensia na fino` Chamorro ke fino` English. Megai na dobla siempre ti mañaonao gi `nai un` kuentutuse i patgon para u tulaika moduña. Kontodo guiya mismo umekuñgog` sa` mampos sumen na` humidde i pañgpañg liñguahen natibo. Yangin un` sablasus apliñg na fino` English, guse`ña ha kuestiona hafa un` keke sañgan sa` ni guiya ti mafana`gue nu i fatsu na fino` English. Dios miho!
Atetuye umusa i fino` natibo kosake u fan banidosu i famaguonta nu tradision natibo gi man-mamamaila` siha na tiempo. Yangin ti ginen este hao ya ti konfotme hao nu i leksion liñguahen mame gi eskuela, pues fannae` respeto sa` hombre hame in` respeta hafa liñguahimo. Si Yuus Maase`!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.