Direchon Natibu

By
|
Posted on Oct 12 2008
Share
[B]By JOHN DELROSARIO[/B] [I]Special to the Saipan Tribune[/I]

‘Nai mafañago i Chamorro 4,800 años antes guine siha na isles, dueño nu i tase yan tano sa` ginen este na regalon i Saina `nai ha preniniye mantension familian niha `sino komunidat natibu.

Deste antes, tradision natibu i uson fangualuan` yan tase gi preparasion mantension familia. Este na tradision mapasa papa` pot hinerasion gi famaguon natibu. Esta pago, pisun natibu i gualo yan tase.

Mafañago un` dibate pot konsetbasion tase yan tres islas gi sankattan na Marianas. Un` ginen hiyoñg na grupo (PEW) ilelegña na mauleg umafa` monumentu i tase yan tres tano guihe hulo`.

Lao memegaiña gi taotao-ta ti sumupopotta este na ginagao primera besis pot ti propio na para ta naen` ñaihon hafa ha engtrega hit si guelu yan guela. Sobla abilidatña i natibu dumisponen maisa hafa propiadatña.

Pot ihemplo: Kao magahet na sumen geftao hao ni tanomu ya listo hao munaen` ñaihon ya otro para u fan dispone? Pareho yan i ginagao PEW na grupo i para tanae` siha ni propiadatta ya dispues para ta faisen siha kao siña ta usa i ginen iyota. Ti propiu este na prinipone ya insuttu para natibu. Dispues tai hechura sino figura este na ginagao.

Huananae` agradesimiento i lehislatura `nai ha apprueba kinentra nu este na direchon natibu. Si Yuus Maase ni satton na proteksion ni innae` i taotao miyu gi este na asunto. Motmut bendision para kada uno gi entre hamyo.

[B]Kehan Pot Lai Federat[/B]

I Gobietno as Benigno R. Fitial muna` halom keha gi kotte pot ayo na probision lai federat ni tineteka bandon hutnaleros (labor). Ayo na lai siempre ha dulalag 15 mit na taotao hiyoñg ni man-machochochu` pago gi industrian hotel, konstraksion yan otro siha offisiu.

Gigon ma-implementa este otro sakan gi Juñio, machom i industrian hotel ya gi mismo tiempo ha ribaha linala ekonomian iya Marianas sinkuenta pot siento. Mamensiona i para maribahan linala` ekonomiata gi fina ripot i USGAO. Lao ni este na ripot ti ma-attende gi ininan Lai Publiko 110-229.

Guine gi mapos na semana, hu huñgog na i mismo membron komite ni chumoneg appruebasion ayo na lai federat masosoyu i Sekretarian US Homeland Security na una faborable para Marianas areglamienton immigrasion. Umanog na pago malilie` na destrosiu `sino dañasu mampos i nuebo na areglamienton pot immigrasion yan hutnaleros. Pot esso na masosoyu i Depattamenton US Homeland Security na una faborable para hita i nuebo na regulasion siha.

Este na sineyu tinatitiye ni un` silensio na mensahe: Lao na seguro na malagnos i kehan Marianas ginen kotten federat. Klaro na mangai mina a`ñao ni kehan gobietno hombre man-e`ensinahyao pago pot para u kubre linachen niha. Biba Natibun Marianas!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.