Finatton fotte na sago

By
|
Posted on Sep 21 1999
Share

Guine gi tres semana malofan, sesso hu bisita i hospitat pot un` lahiho ni ninaye fotten sago. Este na sago debi de in`atan yan pulan kabales sa` mumahehetog i flema gi halom gofes ya yangin ti un` atetuye, sinaulag hao sumen adet na kalenturan sanhalom.

Pareho ha` amko` pat patgon, dañkulo chansaña ninaye nimoñia (pneumonia) yangin ti malistuye mariseta nu i mediko. Yangin gai chetnot hao guha, pues gigon sinago hao, mauleg un` bisita i mediko gi CHC.

Para ayo siha lokue` i mangai chetnot korason yan daibites, bisita i mediko ya un` manae` amot para un` tagam ennao na chetnot antes de u adet. I man-amko` yan neni i mas mannamase`. I amko` na taotao mumaliñgo lokue` sistemaña tumagam i chetnot.

Gi neni, maseha mas metgot yan lagse` bimira hinemloña tatte, namase` sa` ti siña ha sañgan hafa pinadesisiña. Guiya este na manneni i pago finañago osino menos ke un` año. Pulan mañan hiha diaramente ya muñga na un` ginacha` indukto.

Pot primet biahe `nai hu lie` este na fotten sago. Guaha umalog na guiya ha` i sagon sien dias. Ni achogha` 50 dias, pot fabot protehe hinemlo` miyo sa` diberas pipino yangin un` diskuida hao.

Ti komprendiyon ginen mano mage este na chetnot. Guaha sumupopone na ginen i ichan `nai dispues bumula ñamo. Guaha lokue` sumasañgan na ginen i mesklao na klasen taotao ni mangaige guine pago. Maseha haf` taimano, adahe hinemlo` miyo sa` hago ha` solu siña gumuaddia hinemlo`mo.

Prontu na infotmasion

I Dibision Public Health debi u listo manlagnos abisu para i publiko pot este siha na asunto. Ti siña na in` añgogho i ti offision niha pot hinemlo` publiko tat komo i gaseta siha na para siha u linagnos este na abisu sa` ti offision niha este na attikulo.

Hamyo manma-entrega nu este na responsablidat, pues atetuye checho` miyo sa` man-apapase i publiko kontribusion tax direktamiente para i guaguan na sueddon miyo. Gi mismo tiempo, mauleg lokue` ta apagat i lehislatura na u atan fondun salape para “health education” komo fondu ni madipotsita gi bañko para benefision publiko. Ti siña na ta kontinua umatan este na fondu komo dibi.

Pot rason na megai pago man-tinatme nu i chetnot daibetes, ti siña na para ta kontinua chumalegua` hafa este na chetnot na dañkulo na numeron taotao pago man-nina`ye. Gi primet besis tatnai talie` esplikasion hafa na ma-u`utot adeñgña i malañgo ginen este na chetnot osino hafa na dañosu uson mantika, asukat, atkahot yan asiga gi neñgakno` siha.

Yangin guaha satton na edukasion pot este siha na asunto gi chetnot daibetes, seguroyo` na siempre u fan binaba matan niha i manmalañgo pago yan i mas presiso, i manhomlo` na taotaota. Kao para tafan mama` i taguan gi hilo fakto na uno gi dos primera guaguan gi pottamonedan familia yan pipino` este na chetnot? Dios miho, fan maase` nu i publiko ya ta atetuye programan hinemlo` `nai siña ta abisa todos sa` hafa na debi u guaha inadahe gi sentadata yan eksisio gi halom i manmalañgo.

I salape` osino fondu ni tanae` este na programa alakuenta kulan pinelo gi bañko sa` ta pega pot maprubenen serioso siha na chetnot gi hechuran edukasion para i famaguonta. Estague` mina hu sasañgan na debi i mana` sahñge na fondu pot edukasion hinemlo` ta atan komo pinelo gi bañkon hinemlo taotaota. Si Yuus Maase`!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.