Ayudan maisa hamyo pot hinemlo`

By
|
Posted on Oct 14 1999
Share

Guaha pipino` na bakteria gi nuebo na sago ni lumililiko` kada tiempon somnag yan maneñgeheñg. Ennao i 40,000 na taotao man-inafefekta espesiatmente ayo siha i 50 años idat niha. Kontodo i mantainina` siña na neni siha guaha `nai mantinatme nu este na peste.

Muñga manañga na estake tinatme hao sago na para un` e`ensinahyao madulog dulog sago yan nimoñia (pneumonia). Hago mismo presiso na un` protehen maisahao ginen este na chinatsaga. Falag i hospitat ya un` fangagao na un` madulog dulog flu yan nimoñia.

Ti kmprendiyon haf` taimano na mampos metgot este na peste piot pago na tiempo. Guaha `nai masogne i difirientes klasen taotao ni manhahanao manbakasion. Lao mas gaige suspecho gi pot klima `nai maslala` este na sago gi tiempon maipe yan maneñgheñg. Dehemunos de klima, taya` mas asegurao pot no un` inadite nu este na peste i para un` madulog ensegidas mientras brarabo hao. Chatmiyo nanañga na estake gumagalileg hao `nai para un` fangagao ayudo.

Mauleg un` prepara hao pago mientras gaige i tiempo gi dos patman kanaimo. Hago solu siña prumibene tinatme nu este na fotten sago.

Asunton Earned Income Credit

Hu e`ekuñgog `nos kuantos kandidato pot este na asunto ya esta na`mamahlao sa` ni uno kumomprende hafa ha sasañgan. Lao, manbibu gi dinisfrutan este na asunto ya mau`usa i mamoble pot para u ke gana sensian niha. Hu nañgan ñaihon kao guaha nuebo na offresimiento pot para umasatba i ha supopone komo problema. Taya` sa` mampos manflohu (ti makomprende) hafa dicho i asunto.

I asunto ti problema, lao buente pot tiempon politika mafa` problema i ti problema. Pot ihemplo: ennao i 45 na natibo manbenefifisia gi papa` este na programa. Ti u ginasta gobietnota mas ke medio miyon pesos para ta kubre i nesessidat i bumenefifisia pago este na programa. I punto ni mampos estotbu gi manmanapapase kontribusion tax ginen Marianas i mampos mangeftao hit umapasiye taotao hiyoñg ginen i kalaguagta.

Kao magahet na propio na mayotmente giya hita para ta suppopotta taotao hiyoñg ginen i kontribusion tax ni ta apapase halom gi kahan Marianas? Este na gasto ti menos ke $4-6 Miyon pesos ni mafatto ginen i kalaguag miyo. Ahe`, ti para ta chanda i munesessita gi halom taotaota este na ayudo. Lao pot fabot, atetuye ya tana` para lache na gineftao `nai ta tuñgo` ha` na mampos chafleg kinalamtenta pago siha na tiempo.

Dispues, mauleg in` faisen maisa hamyo kao magahet na yangin manhanao hit mañaga giya Chuuk, Ponape osino Palau na u guaha nu este na klasen ayudo para i taotaota ni munesessita? Ennao ha` na in` pega i asunto ya un` faisen maisa hao kao propio i para ta suppotta i taotao hiyoñg ginen kalaguagta. Ni amot gi hospitat osino fondu para i famaguonta siha gi eskuela ti sisiña ta kubre. Estegue` dicho i asunto na kada uno debi u faisen maisague`. Si Yuus Maase`!
****

Mampos chatsaga i tano` na tiempo ayo mina` ti siña na para tafan geftao `nai nesessidatta mismo ti nanahoñg. Estegue` na punto mauleg in` kemprende pot programan EIC. Yangin sisiña hao ha` machochu`, pues huyoñg ya un` gana gasgas i pesu. Muñga umeyag bisiun gago` sa` ti ennao finanaguen guelo yan guela. Muñga mafa` hayumu i bision reput. Tantan hao ya un` huyoñg manespiha para hago mismo. Sumen namamahlao i para un` fan añgogho gi finachochu` i otro. Tacho gi dos adeñgmo. Si Yuus Maase`!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.