Kosechan mapos na siglu
Hafa na soluke dimalas i prohimo, tat minaulegña ti masañgan gi bela osino lisayon linahyan? Mmmm! Mauleg na kustrumbre sa` achogha` mamumo` i defunto, i minaulegña ha` masasañgan. Dios miho!
***
I baban taotao hiyoñg ha` fagas pachotta maseha i nanan famaguonta ginen hiyoñg. Mmmm! Buente guiya este i mafananaan` sensian hipokrito. Kao propio na para ta aminasa i otro pot finatson halom guma?
***
Fotte pinebleña buente i liñguahen Chamorro hombre guaha ekspression natibo tat komo “sen matai”. Yangin un` translada este guato gi fino` English, humuyoñg “very dead” i prohimo. Ni kuanto na atlibesmo nu i palabra, `an matai i taotao pues ennao ha` na estao chiña–matai.
***
Yangin iyogho i propiadat tano`, hafa na mana` guaha probision lai tat komo i chatfamosu na Attikulo 12, `nai humuyoñg ti iyogho i tano` gi uttimo besis?
Haye siña sumañgane-yo` taimano para disposisionho nu i propiadatho `nai iyogho ennao na tano`?
I prinsipion direchon kada uno komo dueño debi umatatiye: Hago para un` disidi disposision tano`mo. De hemunos de Attikulo 12.
***
Lamegai bumende tano` niha uttimo propiadat familia. Dispues, manmasuette tano` publiko gi hechuran homestead.
Klaro na ni hita mismo tita komprende, mucho mas, ta onra i sustansian Attikulo 12 pot maprisetban dueñon tano` gi halom natibo siha.
Mmmm! Kulan guiya este na eksisio i ta hoflag tatte i mismo tela`ta, di ba? Kuatdiba na esta mumuta` hao lao un` susuñgon ha` pot aplacha` sensiamo, hafa mohon?
***
Kada dia hulie` i amiguho kumonfisat. Hu faisen dispues hafa na diaramente ha besisita i konfisionario. Ilegña: “Sa` ga umisaoyo`, Iku”.
Hu komprende este i linache, lao `nai kada dia un` komimite i mismo linache, pues mauleg un` bisita un` mediko pot konseho sa` dañkulo problemamo. Dios miho!
***
`An matto tiempon kuaresma, sesso hu huñgog i taotao masañgan na isao chumocho katne `an Bietnes.
Esta hu rinuenueba i Dies Na Tinago` Yuus para baiho na` seguro na ti guaho lalache. Klaro na megai ti kumomprende relihion niha Katolisismo.
Asunton pinitensia este, ahe` ti isao!
***
Un` semana deste ke malagnos i amiguho ginen i ICU pot probleman korason, umasoda` ham gi fina` sentada `nai duro talo ha gulusune kaddon patas guaka yan fritada. Ai na tinai`ase` nu guiya mismo. Dios miho!
***
Hihot malagnos gofesña pot mas ke 30 años deste ke chumupa. Mana` saga pot serioso na chetnot gofes. De hemunos de otdin mediko, sige talo chumupa gi hiyoñg hospitat, lao kanaha` pinipino` ni le`lo` tadoñg. Dios miho!
***
Dispues de un` mes deste ke ma-opera Honolulu pot chetnot korason, ha tutuhon talo dumaflogue fritadan guaka ya mientras ha kalalamot, sige hasañganen maisague` na ti kada dia ha kakano` i chaot`ña. Malefa na pot este na neñkano` na kanaha` tiha gacha` hospitat Honolulu. Ai, kao para ta fanaiguiguine ha`?
***
Tat` mas listo na mediko siha komo i natibo piot ayo siha i ti manma-estudia. I hiniyoñgho ginen hospitat pot sago, megaiña i amiguho ha rekomenda na amot ke ninaen` mediko ni ma-estudia. Diberas na esta hihot hu faisen kao malisensiague` lokue` nu i American Medical Association. Lao hu pañot binibuho pot no umamahlao i prohimo. Guiya este i chetnot “I knowwww!”