Disintunao na Sunido
Bira birada, hu huhuñgog disintunao na sunido siha gi aire. Ni pajaro taigue gi asut na mapagahes paraiso. I atdao, muñero tumalag hiyoñg ginen entalo` homhum na mapagahes.
I señgsoñg siha mampos silensio na esta na`tañga. I taotao mañaga gi halom gima` niha. Ni uno malago humuyoñg. Kalan mohon Bietnes Santo dispues de `las tres gi taloane.
Sige umensinahyao-yo` para bai` ke komprende hafa guaha. Lao ti siña hu lie` ni uno para bai` famaisen. Gi chago`, hu lie` un` butto yan tuhuñg antigo. Sige-yo` guato para bai` agañg. Mientras tantos, mas chumago` i hu lilie` na figura.
I lemlim taotao mampos triste. Ni un` hagon troñko kalalamten. I paluma ni man-e`eneñkano` guihe na ora, manaigue. I tase pasifiko kalan machuda` laña. I pilan gi lañget mampos triste sumahiña. Todo este hu lie` gi guinifiho ya esta pago ti siña hu pula` hafa sustansiaña.
• • • • •
Tres dias dispues, hu hahasso tatte `nai matto-yo` giya Marshalls `nai hu gachuñge i Atomic Energy Commission. Era, gi finatogho gi tres isla–Rongelap, Utirik yan Bikini–hu konsidedera hafa masusede dispues de pagpag i atomic bomb gi fihon iya Bikini.
Guihe na pueñge gualafon i pila gi sanhaya. Hu lie` i simenteyon ayo siha na taotaogue i man-pinino` nu i binenon potbus atomic bomb. Sumugugo`yo` un` rato manayuyot pues sigeyo` guato gi gima` i mas ma`gas na chief.
Hana` fata`choñg-yo` gi fihonña ya ha lasa tatalo`ho. Ilegña: “Señor, dispensa ni una` masita hao mage. Lao malago`yo` kumetuñgo hafa na biahe malago`ña i Atomic Energy Commission”. Dispues de konbetsasion mame, manago` chigo` mana yan kadon guihan para bai` mana` sena.
Sige i chief ha estoriaye-yo` `nai poduñg petbus atomic bomb gi hilo` atuf gima` i taotaoña. `Nai ucha, milalag papa` gi tañken magimen. Ni uno tumuñgo` na bineno esta i hanom niha. Ginen este, nina` fan imbeninao sisteman niha. Megai man-mafañago yan todo klasen disfigurao na tataotao yan chetnot ni tatnai malie` antes.
Huñgan, man-manae` ayudon salape`. Lao i bineno gi tataotao niha sumaga para apmam na tiempo gi hilo` sumen chatsaga yan didog na minalañgo. Megai esta man-pinino` nu i chetnot todo klasen kanset. Sumen na` triste i siha i los prohimos man-mafa` ga`ga` pot para u malie` akuanto finetteña ayo na atomic bomb.
Ginen ayo na tiro `nai malie` fuetsan ayo na atmas. Kontodo i direksion mañglo` binira guihe na semana.
• • • • •
Buente guiya este na soñgsoñg i hu ta`lon lumie` gi guinifiho. Silensio, maneñgheñg i pueñge, man-mamaigo` i los pobres, i tase chatta` kalalamten gi papa` un` bonita na gualafon. Diberas, hu lie` hafa pinadesen taotao ginen binenon potbus atomic bomb. Ta fan man-nae` mit grasias na ti iya Marianas `nai mana` pagpag ayo na atmas.
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.