Chubaskon Tasen Paraiso
Makat hu komprende i aminasu siha ni man-makomite kontra i bisitata siha ginen Japon yan otro lugat. Kada biahe na malagnos masakenguan turista nu i balagbagña gi fihon i hotel siha, mafatto este na gaseta giya Japon.
Dispues de `nos kuantos biahe `nai masusede este, manlagnos i Gobietnon Japon notisia na ti safu iya Marianas na lugat para ayo i plumaneneha mañgarera. Este na notisia sumaonao gi aminasun maribahan numeron bisita mage gi tano`ta.
Pareho este na sinisede yan un` taotao ni poduñg papa` ginen `nai tumotohge. Ti pot kahulo` hao, kumeke ilegña na todo felis. Siña ha` mahlog patte gi kanaimo osino che`tan amano gi tataotaomo. Piot ya apliñg hao, tat seguro na siña hao mamokat ensegidas. Taiguine na pinadese ta fafana` `nai malagnos gaseta na man-masakenguan bisita siha ginen Japon nu i balagbag niha.
Anog na i probleman saki gaige na ha tutuhon-gue` gine halom guma` huyoñg. Kumeke ilegho na entre ti ha komple i mañana obligasion niha osino matto gi aguaguat ennao na hobensito i fuma` hayuña mañake. Ti magpo i problema gi para ta presu i prohimo. Mas probechosu para i prohimo yan i komunidatta i para ta akonseha yan fumana`gue ennao na kilisyano hafa che`cho` taotao. Yangin ti ta chogue este, pues siempre ha birague` tatte gi hagas bisioña mañake.
Hahasso ha`, na kada guaha gi famaguonta kumontra i lai pot propiadat taotao, estotbu este na chinatsaga para todos. Uno, ti asegurao hao gi halom gima`mo dispues de minachom atdao osino kada para un` diñgo gima`mo. I otro, nina` chatsaga hinasomo pot haanen famaguonmo duranten i haane estake u fan matto tatte ginen i eskuela.
Este na chinatsaga debi ta korihe. Gaige i finenina na obligasion i mañaina ya ta diseseha na u apagat famaguon niha sesso pot hafa mauleg siha na che`cho` taotao. Hombre ke uno, esta ha` baba i industrian turista. Muñga na pot ginen diskuidon halom guma` para ta luño mas este na industria `nai ta rikokohe fondu para nesessidat setbision publiko siha. Si Yuus Maase`!
Respeto gi prohimuno
Guine gi alacha, megai pinegsai taotaota manmasake gi fina` lancheria siha. Ti na`magof na chochu` sa` un` puno` i lina`la` i prohimumo ni kanaha` ha pupuno`-gue` machochu para mantension familiaña.
Konsidera un` rato kao yamo ya hago mapuno`guan nu i pinegsai-mo para uson i tropa? Este na che`cho` satbahe debi ta ataha ya yangin guaha un` tuñgo` chumocho`gue este pot gago`ria, pues propio na u fan maripot halom gi atoridat pot proteksion i mayotmente.
Yangin para un` puno` lina`la` otro pot diskuidumo, ilegho na dinancheña yangin un` faisen gi na`mase` na manera ayudo. Seguruyo` na siempre kinensidera hao ya siña lokue` nianae` hao pinegsaimo para tutuhon-mo. Estegue` kustumbren tano ya mauleg ta eksisia–respeto gi otro prohimuta.
Tat palo katnen guaka, babue osino manog. Putiñayo` yangin ti hu nae` un` na`mase` dididi` pot ausilio ke bai` namamta` pinegsaiho ya hu tuñgo` na guaha mas mamadedese ke guaho. Lao, maila` ta abiba tatte i respeto gi otro. Estegue` finana`guen nana yan tata. Estegue` un` likido yan mañge` na tradision i natibo. Si Yuus Maase`!
Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.