Namañao na kliman entero elmundo

By
|
Posted on Aug 05 1999
Share

Seguroyo` na in` tataitai i mattiron klima siha giya America `nai lamegai man-amko, kontodo famaguon, man-pinino` nu i fette na maipe. Ayo mas man-sinapet i man-amko` ni mañasaga gi gima` siha ni tai air-condition. Megai man-pinino` heat stroke.

Nigap na haane, ha tutuhon uchan gi talo` siha na estados lao ti nahoñg para u choma` i minaipe ni sumosoñge este siha na lugat pago. Ha tutuhon i mediko siha man-nahuyoñg abiso hafa propio para u chogue i publiko gi halom este na mattiro.

Gi mismo tiempo, guaha inestudia u-mestablese na ha muebague` iya Los Angeles `nos kuantos pot gadas. Era, ma-u`udai i downtown Los Angeles gi fina` acho` gi papa` tano` ni malago gi talo` entero California. Yangin guaha linao ya ha muebague` este na pisuon acho`, pues siempre metgot na linao para u yineñgyoñg este na siuda.

Giya Asia, matto dilibio giya Filipinas, Thailand yan sanpapa` na Korea. Esta lamegai man-pinino` nu este na dilibio gi todo tres nasion. Gi mismo tiempo, sige i sanhilo` na patte giya Japon chinikan nu i linao siha `nos kuantos miyas gi papa` tano`. Iya Japon ma-u`udai gi hilo` kuatro na pisun acho` ya pot este na rason na diaramente mapupulan todo kinalamten linao.

Guine gi tano`ta, sesso man-soplu hit ginen dinegho pagyo. Lao todo pagyo ni doku` gi lagota, uttimoña humanao guato Filipinas yan Asia. Man-suette hit sa` ti papa`ta `nai doku` este siha na matklima ya man-libre hit ginen metgot na pagyo. Lao, ti mansoplu hit ginen motmut uchan yan guaifon na mañglo`. Patte todo este na mattiron klima gi mafananaan` La Niña.

Este siha na klima layeye rumesponsasable gi todo aksidenten ruplano `nai guaha siha man-matai, kontodo i finatai John F. Kennedy Jr., asaguaña yan kiñadaña. Puede ti ta susede este guine gi kareran batkon aire.

Sentadan Natibo

Esta na` bulacho yangin ta konsidera i inakontra siha gi entre grupon mediku pot uson mantikiya, chada`, lañan golai yan mantikan gaga`. Ilegña i un` grupo na baba i mantikya osino lañan golai yan mantikan gaga`. Man-oppe i otro banda na lache ayo na opiñion. Hita nu i publiko pumadese i inakontran opiñion mediku siha pot uson neñgkano`.

I punto ni mauleg ta atetuye gi bandan sentada i kantida ni ta kakano` entre mantikiya, uson lañan golai yan mantikan gaga`. Taya` mas mauleg na pasu ta atetuye i para un` asegura na ti un` ambentuye este siha na neñgkano` diaramente gi sentadamo. Kumeke ilegho, todo mampos ti mauleg.

Para i mangai chetnot daibetes, debi de u guaha mas satton na inadahe gi uson asiga yan mantika. I sistemata esta ti pareho yan ayo siha i manbrabo yan homlu` na taotao. Dispues, todo probleman hinemlo`ta deste korason, riñihion, higado yan otro siha chetnot un`ratutu ha` man-inatisa yangin esta hao nina`ye daibetes.

Atetuye mauleg hafa un` kakano` diaramente sa` taya` otro siña prumutehe hinemlo`mo soluke hayo mismo. Lokue`, taya` baliña un` makunie` espesialistan korason `nai esta sala` hinemlo` ennao na patte gi sanhalom-mo. Na` fan brabo hamyo prumutehn maisa i hinemlo` miyo. Si Yuus Maase` yan ghilisow!

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.