Mansuetten taotao i natibo
Kada tumunog i malag na esperansan haanen gupot siha, mafatto `nos kuantos asunto gi hinasogho, piot `an hu susugon karetaho gi pasifiko na kanton tasen iya Garapan.
Mafatto i tinaitaho gaseta gi offisina pot famaguon famalaoan giya Thailand ni manma-afuetsas nu i mañainan niha na u bende siha pot para u siña makubre dibin familia yan neñkano`.
Gigon dies años i patgon palaoan, ensegidas makone` guato gi guma` puta para u tutuhon mabende sin minalago`ña. Tailaye na chochu` kontra manhoben na famaguon famalaoan lao gi mismo tiempo un` keha este pot estao yan kondision linala` giya Thailand gi hilo` didog na pineble.
Dispues ha bisitayo` otro asunto: I miyon pot miyon na famaguon ni man-ñañalañg diaramente gi ayo siha na patte gi tano` `nai duro i geran sibit. Mientras manmalalago ginen i piligro gi halom sumen maipe na somnag (desert land), esta mabobogbog hale` maseha hafa na tinanom masoda` pot para u guaha dididi` alimiento gi halom tataotao niha.
Hu konsidedera lokue` ayo siha na taotao i manpinino` nu i linao gi maigo` niha `nai pañgpañg un` metgot na linao gi taftaf ogaan. Megai mandinisplanta haanen niha sa` mayamag i fanliheñg familian niha. Bula lokue` man-iridao serioso gi duranten este na ira. Makat na tiro para i mandinanche nu este na destrosio. Kikidi una`lo tatte i linala` niha ya buente i solu ayudo ni siña tanae` siha i sdatton na tinayuyotta pago na haanen gupot na u soda` alibiu gi ti apmam yan pago.
Hu lie` lokue` triste na matan famaguon natibo gi ayo na kareraho para tatte gi gima`. Sige hu ke pula` hafa sustansiaña i magof lao sumen triste na matan famaguon siha. Ti siña hu danche ayo na dibina lao buente un` abiso para guaho na yangin siña manmannae` hit dididi` na biahen Noche Buena, pues maila tana` fan geftao hit ya ta chule` ninaita guato gi as Pale Isaac Ayuyu ya guiya u presenta gi manchatsaga na taotaota antes de uttimo na atban matuchan misan gayo. Na fan geftao hamyo sa` ginen i ninaita `nai ta sosoda` ginefsagata. Si Yuus Maase yan ghilisow!
****
Este i minalañgo, piot ya presiso na umana` hanao para Honolulu, diberas na sumen nachatsaga. Un` diñgo i familiamo, mañule` hao dididi` para mantensionmo, sige un` dibina hafa mamamaila` sa` seriosu chetnotña i prohimo. Sige hao manayuyot na uma`ayuda i malañgumo. Megai besis `nai tinetpe hao gi fondun esperansa ya esta tutuhu` lagomu gi duranten tinayuyotmo. Makat na mattiro gi todo atmos banda.
Diberas na kanaha`-yo` ha senpuno i primet biahe `nai marefere lahiho para hospitat UCLA Medical Center pot chetnot korason deste mafañaguña. Lao dispues muñahlalañg kiluos`ho `nai gi uttimo besis hu pega todo chathinasogho gi Nanalibreta. Kalan mohon mana` suha un` dañkulon pidason simiento ginen apaga`ho. Mas klaro hinasogho deste ayo mona. Hu pega haaniho gi kanai i Saina. Lao ti magtos ginagaoho ayudo para i malañguho.
Sumuha todo i linian`ho yan chathinasogho. Manana yan yano na plaset hulie` mona. Pot primet biahe `nai hulie` hafa sustansiaña fiet (faith) dispues de 43 años na Katoliko. Pega sin ditension inañgoghomo gi Nanalibreta sa` mas ñahlalañg i kiluos`mo. Mas metgot espiritumo para mona gi maseha hafa na mattiro. Todo un` fana` siña un` haso gi hilo` antao na konsiderasion. Muñga manañga na estake gatdon hao gi tituka` chinatsaga `nai para un` e`ensinahyao ayudo ginen Nanalibreta. Tutuhon deste pago na haane. Si Yuus Maase`!