Chamorro CNN na biahe
Humanao para i hospitat i malañgo sa` baba mampos siñienteña. Dispues de mariseta, manae` amot para siete dias ya finaisen nu medikoi para u bibirague` tatte gi mina` ocho dias.
`Nai matto gi gima` ha polu i amot gi hilo` television ya ha malefan ñaihon. Gi mina` dies dias baba talo siñienteña pues ha tulosgue` para i hospitat. Antes de u hanao, ha polu i fraskiton amot gi betsaña.
Dispues de mariseta, mamaisen i mediko kao ha gimen amotña. Ilegña ahe` sa` malefague`. Pot fabot muñga mafa`bisiu i para un` fama` medikon karisu sa` ti huego i para un` disattiende otden mediko. Chule` amotmo ya un` mariseta dispues kao guaha adelanto. Ennao ha` `nai siña madetemina hafa mas na setbisio para un` manae`.
****
Este i telehula` Chamorro diberas guaha `nai entre na`chaleg yan na`bubo. Debi un` listo chumahlao i masañganemo ya un` ebalua gi halom dies segundo. Pot ihemplo:
Ha faisenyo` un` palaoan kao magahet na uma`atuñgo` si fulana yan datsala. Ilegho: “Diberas, ti hutuñgo`”.
Ilegña ensegidas: “Huñgan sa` hombre si kumairegho ha huñgog lokue` ennao masasañgan gi bautismon kompairen Jose Hula`”.
Dios miho, yangin un` tuñgo` i asunto ke para hafa de un` faisenyo` gi primet lugat? Dios miho na checho telehula`.
****
Para baiho lie` kao ume`ekuñgog kabales i amigaho, mama` kuentosyo` na sinasañgan-gue` as fulana na echoñg damagas adeñgña.
Pagpag impitoña ya mamaisen: “Haye sumañgan ennao?”
Hu oppe ensegidas: “Pago ha` hu sañgañgane hao”. Ha atanyo`, dididi` buente hineñgañga nu i ineppegho ya ilegña, “Puro hao ha` Ku de fabulas”. Dios miho!
****
Uma`afana` ham yan un` goflieon na kiñaduho ya duro i chaleg pot grasia siha. `Nai kalan hokog i para bai`n sañgan, mamaisen: “Hafa `chagamo tumates?” Ai na duron chaleg talo. Hafa `chagamo tumates?
****
`Nai matai tres na lalahe, maripot siha hulo` gi pettan i lañget. Mafagchae` mampos michecho` si San Pedro sa` mas ke un` miyon na Chino mangaige lokue` na hagas mamila gi mismo lucha.
Ha sañgane i primet na petsona na guaha sensura antes de umasede humalom gi lañget. Finaisen para u deletrea (spell) Saipan. Tai problema i prohimo ya ensegidas maseñas na u halom. Mientras tantos, inedden un` añghet as San Pedro para u sensura i tetehnan na kandidato. Finaisen i segundo para u deletrea Chuuk. Ha danche mafaisenña ya ensegidas maseñas na u halom lokue`.
`Nai matto gi mina` tres, ilegña i añghet, “Deletrea ‘Czechoslovakia'”. Esta pago ti ha dadanche i prohimo mafaisenña ya esta mamamaisen kao “Sekos Olivia`” i kuestion. Ai mabidaña i prohimo!
****
Mafaisen i amiguho hafa i difirensia gi entalo` “count” yan “account”. Ilegña, “O, ti mapot ennao. Count `nai ayo i ‘uno, dos, tres….’ Pago account guiya ayo i ‘a-uno, a-dos, a-tres….” Dios miho!
****
Hu faisen i amiguho para u translada i sigiente siha gi fino` English: “Hafa na un` chogue-yo` taiguine”. Ilegña: “Why you do me dis way”. “Chamo lalalalo`”, “Don’t madding”. Dios miho. Lao nañga sa` guaha mas lafotte: “I hale` nunu para my kinilag, that’s island style”. A` Saina!
****
Buente guaha `nai in`chage manmafanague uson trastes chumocho tat komo sesi` kobetto, i dos na kichalan dikiki`, dos na kichalan dañkulo yan `nos kuantos tenedot. Este na leksion layeye pot uson este siha na trastes gi fotmat na fina` amotsa osino sena.
Lao esta pago tatnai hu huñgog leksion pot uson este siha na trastes gi kadon pañglao, ayuyu yan fanihe. Ai, braddah, guiya este i prefekto “island style” sa` kinilagyo` talo `nai hu soplan duro ice cream ya malefayo` nu i chetnotho. Dios tiampare amigo, crack lai i earth!