Finanaguen liñguahen natibo
Gi 1979, gi biradaho ginen Washington, humahame matachoñg yan un` edukao na señor ginen Marianas. Deste patgon, mapogsai iya Amerika ya ni unabes `nai mafana`gue nu i liñguahiña.
Paire fumino` English, klaro ginen fino`ña siha na ma-eduka i prohimo ya ha gana i mas tatkilo` na premio. Sige ham kumonbetsasion. Hana` maase`yo` sa` prefekto Chamorro, lao fino English ha` tiniñgo`ña.
Adumidide` hu tutuhon dumeka` hafa na taiguihe-gue`. Ilegña i prohimo na mafañago-gue` giya California ya pago para u bisisita tano`ña. Ansia i prohimo kumetuñgo` ginen manogue`. Malago` lokue` umeyag nu i liñguahiña.
Hana` hassoyo` `nai sesso man-makastiga i famagon natibo gi eskuela yangin man-magacha` man-fino` Chamorro osino Carolinas.
Matulaika esta i tiempo. Hu tuñgo` na megai na famaguonta ti matuñgo` propio na fino` Chamorro. Yangin guaha dineseha para tana` lala` i fino` natibo, pago i tiempo `nai propio ta tutuhon este na finana`gue.
Hu sesiente lokue` na i fino` Chamorro mas u faliñgo `nai sige taotaota man-asagua yan otro rasan taotao. I fino` English u petmanente usuña gi entalo` dos umasagua pot para u siña man-konbetsasion yan i mestiso na famaguon niha.
I uson fino` Chamorro ayo solu `nai siña lala` yangin i natibo ha usa diaramente gi famaguon niha. Hu diseseha na este na ineyag u naturat gi halom familia. Sumen na`magof `an ta huñgog famaguonta man-fino` Chamorro gi propio uson liñguahen niha.
****
Hu mente gi alacha na pago na sakan uttimo i uson liñguahen Chamorro guine na pahina gi gaseta.
Guaha fumaisenyo` sa` hafa na para baiho para mañgge` gi fino` natibo. Layeye malago`yo` lumie` kao magahet na gai setbe este na liñguahe gi halom taotaota fuera de man-amko`.
I otro, megai na taotaota sumasañgan na mampos mapot manaitai fino` Chamorro. Lao ti magahet na hila` natibo i fino` Chamorro? Kao na` banidosu i megai ti tumuñgo` liñguahen niha?
****
Ume`eyag i lahiho fino` Chamorro gi eskuela. Matto gi gima` ya sige ha repite: “Dad, komo hu ga`cha` hao gi chalan….” Esta guaho hana` chachaleg nu i lache na pronunsiasion gi ayo na palabra i “ga`cha`”.
I sasañganña, ilelegña na para u “ga`cha`-yo`” (step) nu i adeñgña. Lao i uson palabra pot gacha` (catch). Kulan ayo na fino` Chamorro i baba. Un` palabra lao tres kumeke ilegña depende gi usuña. Difirensiao lokue` pronunsiasionña segun gi usuña.
Lao hana` magof-yo` i patgon sa` esta siña ham komonbetsa maseha e`eklao fino` Chamorruña. Ha komprende hafa masasañgan lao dididi` atrasasao gi sasañganña.
****
Guaha lokue` un` amigaho sige umeyag nu i fino` Chamorro. Talo dididi` ya libiano gi todo atmos uson liñguahiña: mañgge` yan konbetsasion. Un` hobensita lokue` gaige na umeskuekuela giya New Jersey. Ha soyu`yo` i patgon na muñga pumara mañgge` gi fino` Chamorro sa` solu pahina `nai sige umeyag nu i liñguahiña. Lao polu ya ta pesa hafa mamamaila`. Yangin ti man-dimalas hit, pues ta petsige umabiba uson liñguahita. Si Yuus Maase`!