Guaha ha` para hago

By
|
Posted on Feb 15 2001
Share

Sumugo`yo` gi gualo` un` amiguho. Bula tinanomña golai, lucha pot lucha, kontodo pinegsain siha. Malag i papa` nuhoñgyo` ya sige hu konsidera hafa para uttimoña ayo na gualo` yangin guaho para baiho tanume.

Bulan cho`chu` gi tutuhon: Debi unna` mabotdosa, alado, dispues na` doku` simiya, transplanta, halaye hanom, rega, abunuye, repasa i cha`guan siha. Mientras tantos, sige rumikunose amano `nai para un` bende i kusecha siha gigon sakan.

Antes de u sakan, esta debi un` tutuhon planon otro golai siha para u ginagacha` mona. Diberas, ti hu tuñgo` kao pot gago`yo`. Lao ti para guaho ayo na offisio. Uttimo biahe `nai hu yute` i dikiki` na gualo`ho `nai pago ha` inasahan i chedagho ya chinaflulon nu i pagyon choda.

Sige si defunta nanaho chumaleg `nai masañgane na umanae`yo` nu i tiller (dikiki` na makinan alado). Kontodo si tataho nina` chaleg nu i tai minesñgonho pot ira ni patte gi konsiderasion gumualo`. Deste 36 años malofan, esta pago tatnai hu imbelekeruye mananom.

Yaho lokue` guihan. Lao sentisiña munañgo-yo` gi halom tase `nai ti siñayo` tumohge. Buente kada taotao guaha mina`ñaoña. Uno magahet ti siña hu aksepta esta pago i para bai` nañgo gi halom tase `nai ti hu lilie` papa` i fondu. Pot fabot, nahoñg `nai madageyo` na ti kalalamten i talen modulog. Diberas gigon hu togcha` ya mañague`, ha chaflulon adeñgho, ai, kanaha`-yo` matai ni linianho.

Diberas, ti bai` madiñgo pumeskan halom ice chest. Maseha guaha `nai hu fagchae` guaguan, paire na peska sa tatnai chathinasso-yo` pot halu`u` osino talen modulog pat hagmañg. Chule` ha` i deka` guihan ya un` sige muna` fan atlibes pot para un` ayeg i paire na hiting, guile, lagua, tataga`, hañgon osino mafute` beni`. Este lokue` na offisio ti para guaho.

• • • •

Mauleg i uson nuebo na konsepto pot tinanom gi halom man-guagualo` (commercial farming) guine giya Marianas. Antes, paire i dañkulo na pipino. Pago, ayo fahna i paska. Mas benefisioso i guaha inestudia gi hafa na golai osino gulusina mas fahna gi metkao siha.

Tai malefagho nu i hagas pipinon natibo. Magahet na lodu`, lao esta malalaet` `an un` pika para ensalada. Paopao gi lamasan gupot. Bira birada, mas paire i pipinon paska. Maseha mano `nai un` bende, mafahan. I pipinon natibo, mauleg buente para na`babue sa` lodu` yan mihanom.

• • • •

Sumugo`yo` un` ogaan` gi un` metkao para bai` e-guihan. Hu soda` halom pago ha` mabasisiha gi palañgana man-pairen sesyon, hiting yan hañgon.

Sige hu dagao halom gi halom botsiyon plastic. Esteba gi tategho un` prohimo, ilegña: “Dispensa señor sa` kalan man-dikiki` kinine`ho na biahe”. Hoben na peskadot. Mampos hana` banidosuyo` i hinibenña ya ha tuñgo` pumeskan halom laguna pot para u prebeniye familiaña.

Mientras man-aflilitoyo`, sige ha` matto tatte gi hinasogho nu ayo na hobensito i kumone` ayo siha na guihan. Uno seguro: Ni ñgaian `nai u famadese ñalañg sa` ha usa i mafanagueña para prubechon familiaña. Guaha ha` checho`ña lao gigon mauleg i tase, humanao pumeska. Ha bende ya hanae` asaguaña nu i ginanaña. Sen mas, esta i otro biahe.

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.