Diffirientes klasen sago

By
|
Posted on Feb 22 2001
Share

`An matto i haanen para u fan magradua i famaguonta pago na sakan, yaho umekuñgog hafa para u fan masañgane este siha na estudiante nu i offisiat publiko siha.

Puede guaha minamahlao ya ti man-masañge los prohimos para u prekura mas estudion niha sa` ma`lag na futturo siempre u gaige gi patman kanai niha.

Mas chatsaga i tiempo layeye lokue` pot diskuidon offisiat Marianas `nai ha hogse hit napun ginen hiyoñg dispues ta taluye` ha` ginen halom. Ta batbaruye i tiempo gi halom tadoñg na halomtano`. Dimas mohon de ta feddos un` troñko para talie` man-hananao mano hit, sige ha` mona gi lache na direksion sin konsiderasion gi tropa ni esta man-yayas yan ñalañg.

Kontodo guaho maliñgon ñaihon konfiansagho gi halom este na mattiro ni finañagon diskuidon ginen halom. Mas pago kontentoyo` yangin hu bisita i taotaota gi señgsoñg siha maseha pot gueko na konsuelo. Ha gomgum korasonho i tai finagpo` na animon niha pot para u prebeniye familian niha mantension kada nuebo na kinahulo` atdao.

Megai man-tai che`cho ya satton man-mamaisen na maseha hafa na offisio pot para u sudae` famaguon niha diario na nesessidat. Hu pañot ayo na finaisen siha gi un` sumen triste na señiente ya sige hu faisen maisayo` haye gai diskuido i masusesede pago.

Sumen na` triste i minasa`pet man-otdinario, piot ayo i keke`yao nina`siñaña lao ansia pot para u facho`chu` pot nesessidat familia. Taya` atoridatho man-offrese cho`chu`, lao obligasionho komo sudadano man-ayuda gi halom este na mattiro siha. Ti isao i man-mamaisen alibio soluke lamayot patte mafañago ennao na chinatsaga ginen diskuidon timuneron galaide` iya Marianas.

Ti ta diseseha, lao mampos homhum na chalan ta fafana` ya ti u na`lo tatte i hagas homlu` na pisun ekonomia esta ennao buente i sakan 2003. Pot este na rason na hu sosoyo` todos na u adahe i dididi` na ginan niha para an` matto ayo na chubasko `nai ni mona, ni tatte. Tadoñg mampos na hoyun chinatsaga fumafana` hit na biahe. Atetuye umadahe todo sientimos ni siña unna` sahñge para `an un` nesessita. Si Yuus Maase` yan ghilisow!

• • • •

Guaha sagon mañahag, sagon estomago, sagon mañum, sagon dinalag, sagon malineg ulo, yan sagon saki. I uttimo na sago (saki) i mas fotte, piot `nai man-a`atatiye gi señgsoñg osino fangualuan siha. Este na sago un` señat na mampos bahu i kinalamten i tano`.

Lao dimas mohon de u ma-atisa i checho` pitbetserias, maulegña u fan macho`chu` ya umagana gasgas i peso. Este ha` na manera `nai siña un` ,taotao ha komprende i balin i ha masahalume na finachucho`ña.

Yangin ti un` fachuchue, pues guaha munae` hao osino un` chule`guan i prohimumo nu i propiadatña. Facho`chu` sa` un` finana`guen mañainata i para ta masahalume todo i gaston nesessidatta.

• • • •

Sige si bingana chumaleg `nai ha tataitai un` estoria pot muna` suso. Era ilelegña i gaseta na appruebao na i palaoan ni munana` susu menos mas chansaña nina`ye chetnot kanset.

Ai na bonitan fasu si Lia` gi mataña `nai monhayan ha taitai i estoria. Sige huyoñg gi offisina dispues ha birague` ya ilegña:

“Bai` sañgane i paire na libregue` pago sumusu”.

Hu abisa i amigaho na taya` ilelegña ayo na estoria pot para umana` susu i asagua soluke ke i neni. Chumaleg ta`lo si Lia` ya ha sablasusyo`:

“Iku, guaho la`mon sa` sisuhu i hu kakatga. Fan espiha lokue` sisumo”. Ai, hagas hu tuñgo` mohon ti bai` chalegua` sekosho.

Strictly a personal view. John S. DelRosario Jr. is publisher of Saipan Tribune.

Disclaimer: Comments are moderated. They will not appear immediately or even on the same day. Comments should be related to the topic. Off-topic comments would be deleted. Profanities are not allowed. Comments that are potentially libelous, inflammatory, or slanderous would be deleted.